Središnje izborno povjerenstvo BiH još se bavi brojanjem glasova, a tek kasnije, nakon završetka tog procesa, na red bi trebalo doći usvajanje podzakonskog akta koji bi omogućio provedbu neizravnih izbora za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
SIP će biti na udaru kritika
Dio Izbornog zakona BiH koji je (neustavno) regulirao to pitanje osporen je odlukom Ustavnog suda BiH i kako izmjene zakona nisu usvojene, ostaje jedino da SIP podzakonskim aktom riješi način izbora izaslanika, odnosno raspodjele 58 nacionalnih mandata na 10 županija. Bez takve odluke potpuna provedba izbornih rezultata nemoguća je jer o federalnom Domu naroda ovisi uspostava izvršne vlasti u Federaciji, ali i formiranje državnog Doma naroda.
Kakvu god odluku SIP donese, naći će se na udaru kritike, a pritisci su počeli još prije izbora. Međunarodna zajednica se tu nikako ne drži postrani. Naprotiv, upravo bi ona mogla kumovati formuli po kojoj će biti birani izaslanici. Nema dvojbi o tome da će taj dokument biti privremenog karaktera, odnosno da će se primjenjivati samo za provedbu rezultata ovih izbora. Također je izgledno da će se forsirati ustavna odredba po kojoj će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svake županije koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, iako je usklađenost ove odredbe federalnog Ustava u suprotnosti s državnim Ustavom i ranije spomenutom odlukom Ustavnog suda BiH.
Neki mediji objavili su kako unutar međunarodnih institucija aktivnih u BiH nema suglasnosti o tome treba li formula za raspodjelu nacionalnih mandata biti temeljena na rezultatima popisa iz 1991. ili 2013. godine. No, imajući u vidu nereferentnost popisa iz 1991., kao i činjenicu da SIP uvelike koristi rezultate posljednjeg popisa, inzistiranje na popisu od prije 27 godina bilo bi deplasirano.
Konstituiranje i vlast
Osim ako u međunarodnoj zajednici ne prevladaju oni koji bi na ovaj način rušili konstitutivnost naroda i legitimnu nacionalnu reprezentativnost te odškrinuli vrata nekoj novoj “platformi”. Reakcije iz Bruxellesa, ali i diplomatskih adresa u Sarajevu, zorno svjedoče kako se strancima žuri s uspostavom vlasti te da će SIP morati vrlo brzo reagirati u cilju donošenja podzakonskog akta. Međutim, samo konstituiranje Doma naroda ne znači i formiranje izvršne vlasti. Pobjednicima izbora se ne žuri, a gubitnici bi rado preuzeli vlast da znaju kako. Matematika, sujete i različiti interesi jednostavnu im ne idu u prilog.
