Od kad je preuzela upravljanje Zagrebačkim holdingom, Ana Stojić Deban, koji zapošljava desetak tisuća ljudi i osigurava komunalne usluge Zagrebu, mijenja procese, podiže standarde te osigurava financijsku stabilnost najvećeg komunalnog poduzeća u Hrvatskoj.
Za Večernji list najavljuje nove projekte te odgovara hoće li biti poskupljenja usluga za građane u godini pred nama.
Cijena plina na tržištima raste. Vlada je smanjenjem naknade plinarima smanjila pritisak na rast cijene potrošačima. Kako će biti iduće godine?
Činjenica da je cijena prirodnog plina na tržištima narasla za 20 posto već je utjecala na cijenu poduzetništvu u ovoj ogrjevnoj sezoni od travnja 2018. do kraja ožujka 2019. Cijena plina za kućanstva je ostala na istoj razini tekuću sezonu jer je i nabavna cijena koju je ponudio opskrbljivač HEP ostala jednaka, no u idućoj plinskoj godini od 1. travnja 2019. očekuje se rast cijene plina i za kućanstva. Početkom 2019. provest će se natječaj za izbor opskrbljivača na veleprodajnoj razini za iduće dvije godine, a cijena po kojoj opskrbljivač na veleprodajnoj razini prodaje plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge ovisi o kretanju cijena na plinskoj burzi u prethodnoj godini. Kako su cijene u 2017. bile niske nije povećana cijena koju je odredila HERA opskrbljivaču na veleprodajnoj razini. Za 2019. referentna će godina biti 2018. u kojoj je rasla cijena plina pa će povećanja cijene za opskrbu u javnoj biti. Važno je da je u metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu ugrađeno ograničenje povećanja ili smanjenja cijena za maksimalno 10 posto.
Hoće li druge komunalne usluge ili usluge prijevoza poskupjeti u 2019. godini?
Određivanje cijena komunalnih usluga nije samo poslovno pitanje uprave Zagrebačkog holdinga nego i odluka Grada Zagreba kao regulatora. Početkom kolovoza korigirane su cijene parkiranja u Zagrebu, a to treba staviti u kontekst s uvođenjem nove usluge, karte koja stoji tek četiri kune iz koje je jasna intencija Grada da potiče građane na korištenje javnog prijevoza. Osigurane su i gradske površine za parkiranje poput Gredelja i Paromlina u užem centru grada po znatno povoljnijim uvjetima. Bit će i promjena u načinu naplate komunalnog otpada, koji se potpuno mijenja. Pritom će građani sami utjecati na račune jer će odabrati koliki volumen otpada treba za njih zbrinuti. O tim ćemo promjenama načina naplate građane dodatno informirati.
Plinare su u 2017. upozoravale da smanjenje njihove naknade utječe na investicije. Kakvo je stanje u Zagrebu?
U Hrvatskoj se energetsko tržište razvija vrlo brzo, i u poslovnom smislu i s regulatornog aspekta. Svaka promjena na regulatornom polju u bitnome utječe na poslovanje trgovačkih društava koje se bave javnom uslugom. Specifičnost Zagreba je da su upravljanje infrastrukturom i opskrba plinom po zakonu odvojene. Investicijska aktivnost Zagrebačkog holdinga planira se na razini grupe i sukladno kumulativnim rezultatima sustava, a ne na razini podružnice pa plinare unatoč smanjenju naknada nisu pretrpjele pad ulaganja. Dapače, lani smo imali rekordna ulaganja u komunalnu, prometnu i energetsku infrastrukturu koja su premašila 800 milijuna kuna. Samo Gradska plinara Zagreb imala je više od 70 milijuna kuna investicija, a značajna sredstva uložena su u rekonstrukciju 12 kilometara distribucijske plinske mreže, izgradnju 51 kilometra nove mreže što jamči veću sigurnost i smanjenje gubitaka u sustavu. Također, izgrađeno je tisuću kućnih priključaka. Zamijenjeno je 27.000 plinomjera. Da bi osigurala sigurnu i pouzdanu distribuciju plina do obračunskih mjernih mjesta krajnjih kupaca, GPZ će nastaviti s ulaganjima bez obzira na smanjenje naknade. Početkom godine kupili smo Elektrometal – distribucija plina d.o.o koji upravlja plinskom mrežom od gotovo 500 kilometara na području Bjelovara i devet općina Bjelovarsko-bilogorske županije te proširili distributivno područje. Distribucija plina je regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga. U Hrvatskoj je obavlja tridesetak društava, što je prevelik broj distributera za relativno malo tržište. Očekujem da će idućih godina doći do okrupnjavanja distributera i realno je očekivati da će dugoročno opstati možda tri do pet velikih. Od kapitalnih investicija valja napomenuti sanaciju Jakuševca, kupnju ekološke infrastrukture od spremnika do reciklažnih dvorišta, gradnju bolnice na Svetom Duhu, završetak gradnje bazena Svetice, završetke škola i vrtića za grad, Tehnološki park na Velesajmu te obnovu voznog parka ZET-a. Imamo brojne velike investicije, ali im se efekt vidi tek u godinama kad se završavaju, tad se bilježi i najveća investicijska aktivnost i u bilancama.
Očekujete li pozitivan rezultat na kraju ove godine?
Plan za ovu kao i za sve prethodne godine je poslovati i završiti godinu stabilno. Prošla godina bila je vrlo izazovna. Imali smo lokalne izbore, refinanciranje obveznice, promjenu regulatornog okvira plinskog poslovanja što je utjecalo na Gradsku plinaru, jednu od naših najvećih podružnica, dogodila se i kriza u Agrokoru kojem smo bili poprilično izloženi. Sve su to okolnosti koje su rejting agencije o kojima ovisi cijena našeg zaduženja uzima u obzir. Unatoč brojnim izazovima i rizicima uspjeli smo smanjiti financijske rizike.
Godinama ste poslovali kao gubitaš, što se promijenilo?
Proveli smo operativno i financijsko restrukturiranje sustava. Za cijeli je sustav naročito bitna bila prošla godina kad smo uspjeli refinancirati obveznicu po bitno povoljnijim uvjetima. Obveznica Zagrebačkog holdinga polučila je velik interes ulagača, znatno veći od potreba za refinanciranjem pa smo kamatu sveli na 3,8 posto. To nam je omogućilo godišnje uštede od 190 milijuna kuna samo na dugu vezanom uz vrijednosne papire. I ukupnu zaduženost kompanije sveli smo na manje od pet milijardi kuna, što znači da smo otplatili više od 25 posto ukupnog duga Holdinga. Boljem poslovanju pridonijela je i nova organizacijska struktura ZG Holdinga, a naglasak bih stavila i na planiranje te kontrolu planova. Podružnice imaju autonomiju pri donošenju operativnih odluka, ali se njihovo izvršenje plana prati na mjesečnoj razini. Time smo se osigurali od većih iskakanja iz okvira dogovorenih planova, a ujedno smo osigurali i financijsku stabilnost kao i provođenje politike poslovanja Holdinga.
Koji su Vam planovi do kraja mandata?
Holding je primarno servis građanima Zagreba i korisnici naših usluga u fokusu su svega što radimo. Napravili smo značajan iskorak u dostupnosti usluga našim korisnicima uključujući i dostupnost informacija. Cilj nam je osigurati da građani mogu sve obaviti na jednom mjestu odnosno da ne moraju zbog jednog “papira” trošiti više vremena od onoga što je zaista potrebno. Zato smo organizirali pozivni centar koji radi od 0-24, pokreni centar Zagrebačkog Holdinga, nove aplikacije poput ZGPARK, Moj Račun, Moj Vio, a mnogi su naši korisnici i dalje iznenađeni što mogu komunicirati s našim agentima i putem chata. Trenutne informacije o stanju na terenu vide se na stranici sada.zgh.hr. To su usluge kojima se otvaramo našim korisnicima. Novina je i da se putem sustava e-građanin mogu zaprimati računi i dogovarati ugovorni odnosi. Ipak, nisam potpuno zadovoljna jer imamo još prostora za popravak komunikacije i otvaranje korisnicima, ali na tome i dalje radimo. Tehnologija 21. stoljeća daje nam puno prostora za inovacije, a mi taj resurs planiramo iskoristiti.
Kako ste prošli u nagodbi s Agrokorom?
Prošli smo jednako kao i ostali vjerovnici. Raščišćavanje odnosa s Agrokorom traje još od 2015. od kad sam preuzela Holding. U tom trenutku bili smo jako izloženi kroz regresni faktoring. To su bili gotovo duplo veći iznosi od onih s kojima smo dočekali Zakon o postupku izvanredne uprave. Konstantno smo imali pregovore s vodećim ljudima Agrokora, prije i nakon donošenja zakonskog rješenja kojim je Agrokor saniran. Prije zakona poduzeli smo mjere koje su rezultirale smanjenjem izloženosti kroz regresni faktoring, a osigurali smo i naplatu tekućih potraživanja. Donošenje zakona za nas je značio samo određivanje pravila igre o načinu naplate. Zakon je jasno ostavio prostor za naplatu onih potraživanja koje su od sistemskog značaja za društvo. Pregovori oko realizacije naplate po tom Zakonu su trajali dugo i rezultirali su time da je samo dio naših potraživanja dočekao finalnu nagodbu a veći dio je realiziran i prije same nagodbe. Sinergijski odnos s Gradom Zagrebom za Holding je značio puno. U ime grada odličan su posao napravili gradonačelnik Milan Bandić i njegova zamjenica Olivera Jurković Majić koji su ustrajali do kraja pregovora i konačne naplate. Tu svakako pozdravljam napore i izvanrednih povjerenika, te kasnije zamjenice izvanrednog povjerenika Agrokora.
