Pred Pododborom za zapadni Balkan američkoga Kongresa prošloga tjedna održano je saslušanje koje se najviše bavilo pitanjem Bosne i Hercegovine.
Ta rasprava stigla je u vrlo značajnom trenutku kada u BiH bošnjačke i hrvatske stranke vode teške pregovore o izmjenama Izbornog zakona po presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”, koja se tiče izbora legitimnih nacionalnih političkih predstavnika u institucije vlasti. Predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) Steve Rukavina najzaslužniji je za održavanje tog događaja.
Jeste li zadovoljni raspravom pred američkim Kongresom?
– Saslušanje u Odboru za vanjske poslove američkog Kongresa uglavnom se odnosilo na BiH, a samo jedan svjedok govorio je uime albansko-američke zajednice obraćajući se o pitanjima koja se odnose na Kosovo, što je samo zbunilo nekoliko američkih kongresnika. Bilo je pozitivno čuti da svjedok poput Saše Toperića naglašava potrebu za izbornim reformama i razlozima zbog kojih je to nužno. Nažalost, većina kongresnika koji sudjeluje na ovom kongresnom pododboru zna kako postoje ozbiljni problemi u BiH i da je vlada nefunkcionalna i da bi izborni proces mogao prouzročiti ustavnu krizu, ali nisu sigurni u kakva su potrebna rješenja za ta opterećujuća pitanja. Čini se da je vrlo zbunjujuće ili previše komplicirano za većinu članova kongresnoga Odbora shvatiti potrebu za provedbom presude “Ljubić” ili zašto je potrebno osigurati da nehrvati ne biraju sljedećeg hrvatskog člana Predsjedništva.
Očekujete li da će SAD biti angažiraniji na Balkanu, posebice u BiH, nakon ovoga “privlačenja” pozornosti na probleme?
– Američki State Department je trenutačno puno ozbiljnije uključen u BiH oko pitanja vezanih uz izbornu reformu, a američki diplomati razumiju značenje i katastrofu ako se određene izborne reforme uskoro ne provedu. Shvaćaju da će, ako Dom naroda FBiH ne bude funkcionirao nakon listopadskih izbora, nacionalna vlada biti u potpunoj paralizi. Ohrabren sam kad sam čuo da je pomoćnik državnog tajnika za Europu i Euroaziju Wess Mitchell sad vrlo angažiran oko ovih političkih izazova u BiH te da bi mogao posjetiti Sarajevo u sljedeća 2-3 tjedna. Ovaj američki diplomat je na jednoj razini iznad one koju je držao Brian Hoyt Yee te, jasno, ima više diplomatskih poluga i uz potporu EU može uvjeriti i pozvati sve bh. političare da prihvate dobitno rješenje za rješavanje najhitnijih političkih pitanja.
Shvaćaju li američki dužnosnici koliko je važno za BiH osigurati ravnotežu nacionalnih i pojedinačnih, građanskih prava?!
– Mislim da je većina američkih diplomata zbunjena ili ne podržava koncept konstitutivnih naroda koji je temelj za najvažnija načela Daytonskog mirovnog sporazuma (DPA) i ključni za bilo kakvu modernizaciju Daytona.
Kako gledate na prijedloge određenih političkih stranaka koje inzistiraju na tome da se u BiH, a što je protivno upravo Daytonskom sporazumu, kojemu je autor SAD, kao presudan uvede sustav “jedan čovjek – jedan glas”?
– Znam da mnogi američki diplomati i analitičari vanjske politike u SAD-u vjeruju u jedinstveni pristup “jedan čovjek – jedan glas”, a što bi pak bila katastrofa za bh. Hrvate unutar dvaju entiteta.
BiH je nacionalno složena zemlja, poput Belgije, Švicarske. Postoji li rješenje za BiH na sličnim primjerima?
– Mislim da je za BiH najprikladniji model Belgije ili pak Švicarske, a šest županija ili pak 12 regija u cijeloj zemlji moglo bi funkcionirati. Uz to, postoje razmišljanja da se ustroji i nekoliko velikih hrvatskih superžupanija. Ne favoriziram dvoentitetski ustrojenu zemlju, čega se mnogi američki diplomati pridržavaju, jer je to bila izvorna podjela s izvornim Daytonskim sporazumom.
Hrvati iz BiH su najmanja nacionalna zajednica u BiH. Kako gledate na rješavanje problema njihove ravnopravnosti?
– Naravno, bosanskohercegovački Hrvati kao “konstitutivni narodi” trebaju imati federalnu vladu u kojoj Hrvati trebaju imati svoju vlastitu superžupaniju ili regije u kojima imaju neovisniju političku cjelinu unutar saveznog nacionalnog sustava.
Koliko je važno da BiH, a Hrvati također, postane članica NATO i EU integracija?
– Naravno, bilo bi vrlo produktivno ako bi se Bosna i Hercegovina mogla priključiti NATO-u i Europskoj uniji kao jednoj dobitnoj kombinaciji. Međutim, osjećam kako prevelik broj diplomata nastavlja govoriti o ova dva članstva, a zatim izbjegava sva važna pitanja koja se događaju u BiH i činjenicu da Republika Srpska sa svojim saveznikom Rusijom nema obvezu pripadati i nastaviti prema euroatlantskim integracijama.
