Afera kodnog naziva “Gibraltar” – koja je počela u listopadu 2014. godine uhićenjem devet osoba zbog sumnje na pranje više milijuna maraka, a završila oslobađajućom presudom i disciplinskim postupkom protiv postupajućeg tužitelja – uskoro bi mogla dobiti nastavak s obzirom da Državno tužiteljstvo radi na novoj istrazi u ovom slučaju, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Iz Tužiteljstva BiH su potvrdili da rade na novoj istrazi, ali nisu željeli otkriti koliko osoba je obuhvaćeno istragom.
– Istraga u predmetu “Gibraltar 2” je aktivna u Tužiteljstvu BiH – rekao je glasnogovornik Boris Grubešić.
Prvobitno su u predmetu “Gibraltar” uhićeni Stipe Prlić, Zoran Bakula, Neven, Sanjin i Belma Kulenović, Darko Aleksić, Senad Zaimović, Ejub Kučuk i Lajla Torlak, uz priopćenje Tužiteljstva BiH da se radi o kriminalu s milijunima opranog novca.
Nakon istrage, optužnica je podignuta samo protiv bivših članova Uprave “Hrvatskih telekomunikacija Mostar” Stipe Prlića i Zorana Bakule te Nevena Kulenovića.
Prvobitna optužnica je navodila da je Kulenovićevoj firmi “SV-RSA” omogućeno ostvarivanje protuzakonite koristi od 6,6 milijuna konvertibilnih maraka (KM), da bi po izmjeni optužnice Tužiteljstva BiH tu korist spustilo na nešto više od 216.000 KM.
Nakon što je pala dobit, pala je i optužnica, pa su Prlić, Bakula i Kulenović krajem 2016. godine oslobođeni krivice. Postupajući tužitelj Miroslav Janjić nije na vrijeme uložio žalbu i ta presuda je postala pravosnažna. Protiv Janjića je podnesena i disciplinska prijava zbog kašnjenja i ova istraga je i dalje u tijeku.
Istraga u predmetu “Gibraltar 2”, kako neslužbeno saznaje BIRN BiH iz dva neovisna izvora u Državnom tužiteljstvu, uključuje radnje u kojima nije korištena ista matrica kao u prvobitnom postupku, te se od početka znalo da će u aferi “Gibraltar” biti podignuto više optužnica.
Predmet je dodijeljen u rad tužiteljici Ivani Petković.
Izvlačenje dobiti na nerealnim popustima
Alija Behram, jedan od pet osnivača “Mreže Plus”, preko koje su se vršile transakcije spominjane kada je prvi put došlo do uhićenja, kaže da je šteta pričinjena medijima u BiH aferom “Gibraltar” – “nemjerljiva i nenadoknadiva”.
– U temelju organiziranog izvlačenja novca iz javnih kompanija bilo je osiguranje enormnih marketinških popusta u izabranim elektronskim medijima, što nikada nije razjašnjeno na pravi način, pa ni u sudskom procesu. A istina je u sljedećem – kada je BHT agencijama odobrila marketinški popust od čak 92%, sustavom domina počeli su da se predaju i drugi mediji – objašnjava Behram.
Prema Behramu, za takve usluge su neki bili nagrađeni, a medijska industrija u BiH, koja direktno ovisi od oglašavanja, više se nikad nije oporavila.
Kada su uhićeni Prlić, Bakula, Kulenovići, Torlak, Aleksić, Zaimović i Kučuk, Tužiteljstvo BiH je navelo da su oni koristili krivotvorene ili štetne ugovore da izvlače novac preko offshore kompanija na Gibraltaru. Tako su, kako je navedeno, stekli protupravnu korist u iznosu većem od pet milijuna eura za navodni otkup TV prava i usluga, a koja najvećim dijelom nisu bila stvarno realizirana.
Prlić, Bakula i Kulenović su kasnije optuženi za zlouporabu položaja u vezi sa nezakonitom dodjelom tendera za izradu strategije planiranja privatnom poduzeću. Optužnica je kasnije mijenjana, ali prvostupanjska presuda je bila oslobađajuća.
Kao osnova za izricanje oslobađajuće presude optuženima, Sud BiH je, između ostalog, utvrdio da tužitelj nije ponudio dokaze o dogovoru ili uzročno-posljedičnoj vezi između ishoda tenderske procedure i prebacivanja novca na račune optuženih.
U presudi stoji da jedina dokazana činjenica koju je Tužiteljstvo ponudilo – jeste da su optuženi primili uplate na svoje bankovne račune otvorene u Austriji u roku od dva mjeseca nakon potpisivanja spornog ugovora.
– Ova činjenica, iako sumnjiva, nije bila dovoljna da se dokaže veza s obzirom na to da je Obrana izvela dokaz da je transferisani novac ustvari predstavljao kredit koji su optuženi otplatili – navodi se u presudi.
Nedostatak umišljaja za zločin
Pravni eksperti Misije OSCE-a su analizirali predmet “Gibraltar”, ukazujući na propuste – posebno u odnosu na financijski dio istrage, te probleme u dokazivanju umišljaja. Iz OSCE-a navode da su u predmetima poput ovog, dokazi o umišljaju “rijetko dostupni”.
– Obično, u nedostatku presretnutih razgovora između različitih aktera koji ukazuju na njihove namjere i dogovor, ovaj element je moguće dokazati samo putem posrednih dokaza – kažu iz Misije OSCE-a.
Kao kritiku, pravnici OSCE-a izdvajaju da sudovi u BiH u svojim presudama ne daju tužiteljstvima naznake u pogledu toga što bi moglo predstavljati relevantne činjenične okolnosti za dokazivanje umišljaja za koruptivna krivična djela.
– U Italiji, na primjer, prepoznajući poteškoće povezane sa dokazivanjem ovog elementa, sud je identificirao listu činjeničnih indikatora za koje se smatra da ukazuju na namjeru pribavljanja nezakonite koristi ili izazivanja štete. Ovakva vrsta smjernica u suštini ne postoji u sudskoj praksi u BiH – kažu iz Misije.
U odnosu na predmet “Gibraltar”, Sudsko vijeće je smatralo dokazanom činjenicu da je Kulenović uputio Bakuli mail u kojem, između ostalog, stoji: “Mislim da treba spriječiti da tender bude poništen, naša ponuda je veoma kvalitetna i jedina legitimna i validna… a ostale diskvalificirati na osnovu dopisa najznačajnijih medija.”
Ipak, Sud je smatrao spornim “da li je optuženi predmetni mail pročitao” jer je Odbrana dokazala da je Bakula u to vrijeme bio u Kini, navodi se u presudi.
Dok Janjić trenutno čeka odluku po disciplinskoj prijavi, prva tužiteljica u ovom slučaju Dragica Glušac je na ročište za određivanje pritvora došla s dokumentacijom na stranom jeziku, bez prijevoda, i nepotpisanim ugovorima, što su tada iz Suda BiH ocijenili kao “nedopustivu nepripremljenost i površnost, koje ne predstavljaju odlučnu borbu s kriminalom”.
Misija OSCE-a u svom izvještaju primjećuje i da u predmetu “Gibraltar” “nikada nije urađena bilo kakva financijska istraga”.
Janjić i Glušac, koja je u međuvremenu dobila novi posao u Republičkom tužiteljstvu Republike Srpske, nisu željeli razgovarati s BIRN-om BiH.
Uz kritike o nedostatku financijske istrage i problematike u dokazivanju umišljaja, u predmetu “Gibraltar” spornim se smatra i trajanje istrage.
U lipnju 2013. godine, Federalna financijska policija je dostavila izvještaj o kaznenom djelu protiv 25 osoba, u kojem su se nalazila imena Prlića i Bakule. Oni su se tada sumnjičili za potpisivanje nelegalnih višemilijunskih ugovora s agencijom “SV-RSA” i njenim podizvođačem, agencijom “Ujedinjeni mediji”.
Taj je izvještaj prebacivan više puta od Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije do Državnog tužiteljstva, sve do dopisa koji je uputio šef Specijalnog tužiteljstva Slovenije Hari Furlan.
Furlan, koji je otkrio sumnjive transakcije preko računa u Sloveniji, kaže da je još u januaru 2013. godine podnio zahtjev za istragu protiv Nevena Kulenovića i firme “Media Ltd” zbog kaznenog djela pranja novca.
– Slovenski sud je u lipnju 2013. godine vodio istragu u okviru koje je bilo određeno i privremeno osiguranje za transakcijski račun u Sloveniji do visine 498.716 eura do početka 2015. godine. Poslije toga je slovenski sud predmet predao bh. pravosuđu. Moguće produženje privremenog osiguranja na transakcijskom računu i vođenje kaznenog postupka, nakon 2015. godine su preuzeli pravosudna tijela BiH – rekli su za BIRN BiH iz Specijalnog tužiteljstva Slovenije.
Iz Tužiteljstva BiH nisu željeli odgovoriti na pitanje u kojoj fazi je istraga u predmetu “Gibraltar 2”, niti kada bi se mogla očekivati odluka o tome da li će biti podignuta optužnica.
