Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ dr. sc. Goran Opsenica održao je danas konferenciju za novinstvo na kojoj je govorio o ukupnom stanju u zdravstvu HNŽ.
Njegovo izlaganje prenosimo u cijelosti:
Dame i gospodo novinari, srdačan pozdrav i iskrena dobrodošlica!
Vjerovali ili ne, radujem se našem ponovnom susretu. Pitate se, vjerojatno, zašto? Zato što ne sumnjam u vašu dobronamjernost da javnost informirate objektivno i korektno, a to je upravo ono što i ja želim. U tom svjetlu, pozdravljam posebice „omiljenog“ novinara – predsjednika Federacije BiH. Takav mu status, u mom slučaju, ja ne želim priuštiti, pa ga molim zbog mog dostojanstva – ako baš mora – da mi dodijeli status ikebane od pravog, živog cvijeća umjesto plastike. Zamolit ću vas za pozornost i strpljenje, jer imam dosta toga kazati, a zauzvrat ću nakon toga strpljivo i bez vremenskog ograničenja odgovoriti na svako vaše pitanje. Vrijedi?
Hans Christian Andersen i ja nemamo, priznat ćete, ništa zajedničko, no jedna njegova bajka i ova tiskovna konferencija mogli bi imati zajedničku poruku: „Car je gol!“ Dakle, poslušajmo kako izgleda carevo (zdravstveno) novo ruho.
Nepuna tri mjeseca nakon imenovanja Vlade, na tematskoj sjednici Skupštine, prezentirao sam rezultate Analize stanja u zdravstvu na dan 30. rujna 2015. godine i pritom izrekao sljedeće: Županija sa 225.000 stanovnika koji žive u jednome gradu i 8 općina ima čak 12 domova zdravlja i 3 bolnice. U njima je uposleno 3.693 djelatnika.
Od 12 domova zdravlja, 2 nemaju rješenje Ministarstva o ispunjenosti uvjeta glede prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, odnosno nemaju riješen pravni status pa nisu upisani u sudski registar. Jednostavnije rečeno – nelegalni su. Pa ipak, unatoč tomu, godinama sklapaju ugovor o financiranju sa ZZO HNŽ.
Usprkos zaključcima Skupštine iz 2012. i 2015. godine o potrebi rješavanja njihova statusa, ništa se, do danas, nije promijenilo. Pitate se tko i zašto ne poštuje zaključke Skupštine HNŽ? Uostalom, u zemlji u kojoj se ne poštuju odluke Ustavnog suda, tko mari za zaključke županijske skupštine.
Tri bolničke zdravstvene ustanove za ovu županiju, možda jesu ili nisu previše, no iskorištenost – zauzetost posteljnog fonda govori sve, a kreće se od 35,7% u najmanjoj, preko 48,6% u srednjoj do 68,1% u najvećoj bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. U EU minimum opstojnosti je iskorištenost – zauzetost posteljnog fonda od 75%.
Što smo tada rekli za kadar? Broj uposlenika u zdravstvu (3.693) usporedili smo s brojem uposlenika u zdravstvu u EU na 100.000 stanovnika i dobili smo vrlo zanimljiv rezultat: u odnosu na broj stanovnika naš prosjek je za 10% veći od prosjeka Europske unije, odnosno po tom kriteriju imamo 316 uposlenika viška. I tako stigosmo u EU, a da nismo toga ni bili svjesni.
Vlada povlači jedini logičan potez i donosi Odluku o moratoriju na zapošljavanje. Novu „inventuru“ napravili smo u prvom kvartalu 2017. godine i dobili podatak da je na dan 31.12.2016. godine u zdravstvenom sustavu broj djelatnika 3.808. Dakle, u razdoblju između dvije inventure, unatoč moratoriju na zapošljavanje, broj uposlenika je porastao za 115. Da nam ne bi prigovorili na neprimjerenoj usporedbi s EU, tada smo učinili usporedbu i sa županijama u F BiH po istom principu uspoređujući kod nas i kod njih broj uposlenika u zdravstvu na 100.000 stanovnika i dobili, po mom mišljenju, još porazniji rezultat.
Imamo razmjerno 22% više uposlenika u zdravstvu u odnosu na Tuzlansku županiju, 66% više uposlenika u odnosu na Zeničko-dobojsku županiju, odnosno 92% više uposlenika u odnosu na Županiju Središnja Bosna. Je li nam kvaliteta zdravstvene zaštite toliko bolja?
Kad pokušavamo opravdati ovakve odnose, sebi u prilog navodimo podatak da susjedna i prijateljska županija, doduše više susjedna nego prijateljska, nema bolničkih zdravstvenih ustanova pa koristi usluge naših. No i kad bi sve stanovnike te susjedne i prijateljske županije pribrojili u žitelje ove županije, naš bi razmjeran broj uposlenika u zdravstvu bio za 15% veći od broja uposlenika u Zeničko-dobojskoj županiji.
Dakako, inventuru smo učinili i u prvom kvartalu ove godine i ustvrdili da je na dan 31.12.2017. godine u zdravstvenom sustavu Županije uposleno 3.875 djelatnika. Dakle još 67 novih uposlenika u 2017. godini. Time se broj, uvjetno rečeno prekobrojnih, popeo na 500.
U pravu ste, nitko nije odgovarao, a pogotovo ne rukovodeće i upravljačke strukture zdravstvenih ustanova. Pa oni su samo smanjili nezaposlenost, a što je to učinjeno bez javnog natječaja ili bez slobodnih radnih mjesta u sistematizaciji, njih nije briga.
S obzirom na broj zdravstvenih ustanova i broj uposlenika u njima, slobodno izričem kvalifikaciju da imamo preglomazan i predimenzioniran zdravstveni sustav, a sljedeći podaci potvrdit će i da je rastrošan i nedovoljno učinkovit.
Naime, ZZO za financiranje zdravstvenih ustanova ove godine izdvaja 104.000.000 KM, a to je 79,69% Financijskog plana za 2018. godinu i predstavlja najviši postotak izdvajanja u F BiH.
Istovremeno, najmoćnija županija u F BiH – Sarajevo za financiranje zdravstvenih ustanova izdvaja 65,5% Financijskog plana ZZO, a iz te sume financiraju se i plaće djelatnika u zdravstvu, a one su uvjerljivo najviše u cijeloj F BiH.
Od 2012. do 2018. godine ZZO je za 35% ili 24.000.000 KM povećao sredstva za financiranje zdravstvenih ustanova, a materijalna prava uposlenika ostala su nepromijenjena.
Istodobno, u tom razdoblju za investiranja i poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih ustanova putem kredita, transfera i grantova, Županija je ukupno uložila daljnjih 128.000.000 KM, a pred realiziranjem je i kredit Saudijskog fonda za razvitak vrijedan 30.000.000 KM za tri bolnice u Županiji, a ići će na teret Proračuna Županije.
Zar rukovodeće i upravljačke strukture zdravstvenih ustanova nisu sve te godine mogle dio tih sredstava usmjeriti u barem simbolično poboljšanje materijalnog statusa uposlenika?
No, zato su uspjeli napraviti akumulirani gubitak od preko 100.000.000 KM, a na sindikalne zahtjeve počeli su se utrkivati u iskazivanju potpore.
Narodnim jezikom rečeno, nalazimo se u situaciji u kojoj lud hebe zbunjenog. Samo što ovaj put lud, a pod time prvenstveno smatram tijela rukovođenja i upravljanja zdravstvenih ustanova nije lud, nego se samo takvim pravi, a njihova politička podobnost amnestira ih od bilo kakve odgovornosti.
A zbunjen, a pod time prvenstveno mislim na osnivače zdravstvenih ustanova nalazi se u dugogodišnjoj hibernaciji. Sve probleme treba riješiti Vlada, zar ne!?
Posljedica stalnog povećanja sredstava za financiranje zdravstvenih ustanova je mizeran postotak Financijskog plana ZZO od 13,8% za ostala prava osiguranika (lista lijekova, ortopedska i druga pomagala, liječenje izvan Županije, refundiranje bolovanja preko 42 dana, i dr.) što je uvjerljivo najniži postotak izdvajanja u F BiH.
Istodobno, ZZO Sarajevske županije izdvaja 29,1% Financijskog plana za ista prava osiguranika, dakle 2,1 puta više. Osiguranik u Sarajevu, udaljen od osiguranika u Konjicu 42 km, ima 2,1 puta veća prava. Nije li to apsurdno? Je li to diskriminiranje? Pada li ikome na pamet da bi trebali ujednačiti prava osiguranika na cijelom području F BiH?
Primjerice, za pozitivnu listu lijekova u našoj županiji ZZO izdvaja 9% Financijskog plana, a ZZO Sarajevske županije za istu nakanu izdvaja 20% Financijskog plana.
Hoće li poboljšanje materijalnog statusa djelatnika u zdravstvu ići na štetu 200.000 osiguranika od kojih se očekuje potpora sindikalnim zahtjevima? Osiguranike koji, na ovaj ili onaj način, plaćaju gotovo sve pozivati na ulice s transparentom „Vaš život je u našim rukama“ je neprimjereno i nedolično.
Hoće li im to pomoći da liste čekanja budu kraće? U Županiji koja vrvi privatnim poliklinikama i ordinacijama, od kojih samo registrirane možete naći na web-stranici Ministarstva zdravstva, rade legalno samo dva doktora medicine koji rade isključivo privatno te još tri doktora medicine, zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama, koji imaju odobrenje za rad u sklopu dopunske prakse. Sve ostalo su umirovljenici kao nositelji djelatnosti, a u njima „na crno“ rade zapravo mnogi pa i oni čiji su sinovi stajali u prvim redovima prigodom mirnog prosvjeda sindikata liječnika medicine i stomatologije.
A sada pređimo na ono što je potaklo sazivanje ove tiskovne konferencije, a to su sindikalni zahtjevi. O tome kanim govoriti kraće, istaknut ću samo činjenice, jer ćete vi, vjerojatno, na tu temu imati dosta pitanja.
No prije svega želim navesti par članaka Zakona o radu F BiH.
Pojam poslodavca
Članak 5.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu.
Dakle, savršeno je jasno tko je poslodavac, Vlada to zasigurno nije.
Vrste kolektivnih ugovora
Članak 137.
(1) Kolektivni ugovor može se zaključiti kao opći, granski i pojedinačni (kod poslodavca). (2) Opći kolektivni ugovor zaključuje se za teritoriju Federacije, a granski kolektivni ugovori za teritoriju Federacije ili područje jedne ili više županija.
Vidljivo je da u ZOR ne postoji kategorija zasebnog ili posebnog kolektivnog ugovora.
Strane u kolektivnom pregovaranju
Članak 138.
- Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije. (2) Granski kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili više područja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno području jedne ili više županija. (3) Granske kolektivne ugovore za zaposlene u tijelima državne službe, sudbene vlasti, javnih ustanova i drugih proračunskih korisnika zaključuju mjerodavna ministarstva, odnosno Vlada Federacije i mjerodavna ministarstva i vlade županija s jedne strane i reprezentativni sindikati državnih službenika i namještenika, javnih ustanova i drugih proračunskih korisnika s druge strane. (4) Pojedinačni kolektivni ugovor zaključuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac. (5) U postupku pregovaranja radi zaključivanja kolektivnih ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog članka, reprezentativni sindikat dužan je da surađuje s drugim sindikatima s manjim brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat.
U stavku (3) se kaže da granske kolektivne ugovore za zaposlene u javnim ustanovama zaključuju mjerodavna ministarstva i vlade županija s jedne strane i reprezentativni sindikati javnih ustanova s druge strane.
Vlada je, dakle, strana u pregovorima i preuzela je tu ulogu.
Članak 138.
(1) Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije. (2) Granski kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili više područja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno području jedne ili više županija. (3) Granske kolektivne ugovore za zaposlene u tijelima državne službe, sudbene vlasti, javnih ustanova i drugih proračunskih korisnika zaključuju mjerodavna ministarstva, odnosno Vlada Federacije i mjerodavna ministarstva i vlade županija s jedne strane i reprezentativni sindikati državnih službenika i namještenika, javnih ustanova i drugih proračunskih korisnika s druge strane. (4) Pojedinačni kolektivni ugovor zaključuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac. (5) U postupku pregovaranja radi zaključivanja kolektivnih ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog člana, reprezentativni sindikat dužan je da surađuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat.
Sukladno stavku 4 Vlada nije „u igri“. Na osnovu svega citiranog iz ZOR F BiH donesen je stav je Vlade, izražen jednoglasno sa svih 12 glasova ZA, da treba pregovarati o granskom kolektivnom ugovoru.
Vlada je, sukladno tomu, zakazala termin početka pregovora, pozvala sva tri reprezentativna sindikata da potpisom Protokola o pregovaranju otpočnu proces pregovora. Strukovni sindikat liječnika medicine i stomatologije odbio je potpisati protokol i napustio je pregovore, dok su druga dva sindikata (Nezavisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu na području HNŽ/K i Nezavisni sindikat zaposlenika SKB Mostar) potpisali Protokol i otpočeli pregovore i već su održane dvije runde pregovora. Poziv prvom sindikatu za pridruženje pregovorima je stalno otvoren.
Nekoliko riječi o sindikalnim zahtjevima. Vlada je insistirala na fiskalnoj procjeni sindikalnih zahtjeva i Strukovni sindikat liječnika medicine i stomatologije je u pisanoj formi uputio svoju procjenu koja se odnosi samo na doktore medicine i stomatologije u ovoj županiji. „Teška“ je 15.000.000 KM na godišnjoj razini.
Druga dva sindikata dostavila su svoju procjenu, također u pisanoj formi, a odnosila se na sve uposlenike u zdravstvenom sustavu Županije. „Teška“ je 50.000.000 KM na godišnjoj razini.
Strukovni sindikat liječnika medicine i stomatologije početak pregovora uvjetuje zasebnim pregovaranjem i zasebnim kolektivnim ugovorom i najavili su štrajk u ponedjeljak 19.3.2018. godine. Na njihovu pisanu najavu štrajka, reagirao je županijski pravobranitelj i upozorio na nezakonitost štrajka budući da je na snazi Rješenje Općinskog suda Mostar o zabrani i organiziranju štrajka sve do okončanja drugostupanjskog procesa koji je u tijeku i donošenja konačnog pravorijeka. Mišljenje pravobranitelja uručeno je Strukovnom sindikatu liječnika medicine i stomatologije, svim zdravstvenim ustanovama, MUP-u.
Kao mjerodavni ministar, bio sam na Vladi predlagač Odluke o granskom kolektivnom ugovoru koju je, podsjećam, Vlada donijela jednoglasno, sa svih 12 glasova ZA. Držim da je ova odluka primjerena, ispravna i zakonita. Iako su sindikati više puta spominjali njenu upitnu zakonitost, koliko znam, nisu podnijeli ovlaštenoj instituciji zahtjev za ocjenu njene zakonitosti. Dakle, to je bilo moje stajalište, a ono je i danas takvo. No zbog toga, za jednoglasno donesenu odluku Vlade odgovornost, izgleda, snosim samo ja.
No, kako u članku 138. Zakona o radu F BiH stoji da granske kolektivne ugovore zaključuju s jedne strane mjerodavna ministarstva i vlade županija, ja pozivam sve članove Vlade, ukoliko su sada drugačijeg mišljenja, da preuzmu odgovornost za predlaganje i eventualnu provedbu nove odluke.
Poziv je, izgleda, prihvatio predsjednik, koji je nakon sastanka sa sindikatom, najavio organiziranje ponovnog sastanka svih dionika zdravstvenog sustava kako bi iznova razmotrili tijek procesa pregovora, nakon čega će se očitovati i Vlada.
