Elektroprivreda HZ HB realizirala je veliki, za BiH povijesni projekt. U srijedu se otvara prva vjetroelektrana u BiH i jedna od najvećih na prostoru jugoistočne Europe.
O ovom velikom projektu, planovima za nove, aktualnom stanju u poduzeću i poslovanju, ali neizbježno i o cijenama struje, odnosno hoće li biti poskupljenja ili ne, razgovarali smo s generalnim direktorom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar mr. sc. Marinkom Giljom.
U srijedu se u funkciju pušta vjetroelektrana Mesihovina. Kolika je vrijednost toga projekta?
– Točno, u srijedu stavljamo u pogon prvu vjetroelektranu u BiH. Završen je projekt vjetroelektrane Mesihovina koji je još od početka, od 2006., imao podršku svih razina vlasti – i lokalne zajednice, Općine Tomislavgrad, Vlade Hercegbosanske županije, Vlade FBiH te Vijeća ministara BiH. Njemačka državna banka za razvoj (KfW) je, uz odobrenje i pomoć njemačkoga Ministarstva za međunarodnu gospodarsku suradnju, osigurala 72,000.000 eura kreditinih sredstava, a Vlada SR Njemačke donirala je 1,000.000 eura za taj projekt. Ono što je bilo potrebno za završetak projekta osigurano je iz vlastitih sredstava EP HZ HB. Prema svemu, ukupna vrijednost projekta “VE Mesihovina” iznosi oko 82 milijuna eura.
Riječ je o najvećoj vjetroelektrani u BiH trenutačno. Koliki su njezini kapaciteti, odnosno koliko će se kućanstava moći napajati električnom energijom njezinim stavljanjem u pogon?
– Vjetroelektrana Mesihovina prva je vjetroelektrana u BiH i najveća na području BiH i Republike Hrvatske, ali je i jedna od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Europe. Kao što znate, smještena je u središnjem dijelu općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju kućanstva od 6000 kWh/god., VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava. Moram naglasiti da je izgradnja takva objekta kompleksan posao koji uključje sva područja naše djelatnosti od elektroenergetike, strojarstva do građevine. Tako da smo u okviru toga projekta izgradili dosta dodatnih potrebnih objekata, kao što je priključak pristupnih cesta u dužini od 22 km na magistralnu cestu M 6.1 i platoa za kranove na lokacijama svih vjetroagregata. Izgrađeni su kanali za SN kabele (20 kV) i komunikacijske kabele za povezivanje vjetroagregata VA 1- VA 22 s TS 20/110 kV Gornji Brišnik. Izgrađena je trafostanica 20/110 kV Gornji Brišnik s priključkom na elektroenergetski sustav (DV 110 kV Tomislavgrad – Posušje). Priključak vjetroelektrane na elektroenergetski sustav obavljen je metodom “ulaz-izlaz” presijecanjem postojećega DV 110 kV Tomislavgrad – Posušje i uvođenjem u trafostanicu 20/110 kV Gornji Brišnik. Nakon izgradnje temelja za vjetrogregate početkom studenoga prošle godine, završena je montaža svih 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108 proizvođača Siemens. Ispitana je oprema i izvršeno je testiranje usklađenosti rada VE Mesihovina sa zahtjevanim tehničkim uvjetima priključenja na mrežu sukladno mrežnom kodeksu i testovima usklađenosti.
Kad su započeli radovi, koliko su trajali?
JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar 2004. pokrenula je projekt “Analysis for the Use of Wind Power for Electricity Generation in Bosnia and Herzegovina” (“Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH”), čime je uspostavljen iznimno vrijedan i važan sustav mjerenja parametara energije vjetra na 10 lokacija, na prostoru šest općina u trima županijama (Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske). Od tih 10 lokacija, za daljnja istraživanja i izgradnju odabrane su tri, a prioritetno je odabran VE Mesihovina na području općine Tomislavgrad s planiranih 22 vjetroagregata. Nakon što je završen program mjerenja parametara energije vjetra i nakon što je španjolski konzultant NIP, SA iz Madrida izradio studijsku dokumentaciju, EP HZ HB počeo je s javnim predstavljanjem korištenja energije vjetra u svibnju 2006. godine. U proteklom desetljeću radilo se na pripremi projektne dokumentacije, ishođenju potrebnih dozvola i pripremi za izgradnju. Svim radovima prethodilo je potpisivanje ugovora s međunarodnim konzorcijima za različite faze izgradnje, tako da je za vjetroagregate s temeljima potpisan ugovor 14. travnja 2016. godine s Konzorcijem Siemens (Konzorcij čine Siemens Wind Power A/S Danska i Siemens Wind Power d.o.o. Hrvatska) u vrijednosti od oko 72 milijuna eura; za internu kabelsku mrežu i TS 20/110kV s priključkom na EES s Konzorcijem ABB d.o.o., Hrvatska i Elektrocentrom Petek d.o.o. u vrijednosti od oko 4 milijuna eura i ugovor za izgradnju pristupnih cesta i platforma za kranove potpisan je sa Strabagom d.o.o. Sarajevo 6. lipnja 2016. godine u vrijednosti od oko četiri milijuna KM.
Što otvaranje te vjetroelektrane znači za EP HZ HB?
– Svaki novi proizvodni objekt u proizvodnom sustavu EP HZ HB je i više nego dobrodošao. Kao što znate, jedino smo elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora. U našem sustavu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vjetroelektranu. Dakle, korist nam je velika od VE Mesihovina, posebice što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspješniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, osiguravamo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizirali iskorištenje energije vjetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa suvremenim energetskim prioritetima čuvajući okoliš i prirodne resurse. Osim toga, izgradnja VE Mesihovina ima veliko značenje i za društvenu zajednicu. Naime, poboljšat će se i uvjeti za razvoj poduzetništva i industrije. A gradeći tu vjetroelektranu, osigurani su poslovi za brojne domaće i međunarodne tvrtke na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme. Svakako će se poboljšati i prometna infrastruktura, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu, posebice lokalnu.
VE Mesihovina nije jedini projekt EP HZ HB u Tomislavgradu. Što je s CHE Vrilo, kad se očekuje polaganje kamena temeljca?
– U općini Tomislavgrad Elektroprivreda HZ HB intenzivno radi na pripremi izgradnje CHE Vrilo snage 66 MW i investicijske vrijednosti oko 90 milijuna eura, čime potvrđujemo i dokazujemo svoju stratešku opredijeljenost na osiguranje nedostajućih kapaciteta iz obnovljivih izvora poštivajući međunarodne dogovore kada je riječ o zaštiti okoliša. Polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta.
Jesu li u planu, osim CHE Vrilo i Mesihovina, još neki slični projekti?
– Naravno da jesu jer želimo nastaviti ulagati maksimalne napore u strateški cilj poduzeća, a to je izgradnja i razvoj proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora. Strateškim planom i programom za energetiku BiH razvojni projekti Elektroprivrede HZ HB uvršteni su u prioritetne projekte BiH. Tako da smo nositelji aktivnosti pripreme i izgradnje 11 prioritetnih elektroenergetskih objekata: RiTE Kongora, CHE Vrilo, CHE Kablić, VE Mesihovina, VE Poklečani, VE Borova glava, VE Velika Vlajna (VE Jastrebinka), HE Ugar Ušće, HE Ivik, HE Vrletna kosa i HE Han Skela. Osim CHE Vrilo i VE Mesihovina, pripremamo izgradnju drugih vjetroelektrana (VE Poklečani, VE Velika Vlajna), kao i izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana. Međutim, potrebno je stvoriti pretpostavke za realizaciju kapitalnih investicija u energetskom sektoru u BiH. Prije svega, potrebno je ukloniti prepreke za veće i brže investiranje u elektroenergetski sektor u BiH u smislu boljega reguliranja pravnoga okvira kojim se propisuje postupak ishođenja nužnih dozvola, raditi na pripremi i usvajanju prostorno-planske dokumentacije uvažavajući ovlasti različitih razina vlasti odnosno napraviti reformske korake koji bi pojednostavili i ubrzali cijeli proces.
Znamo da postoje određeni poticaji kad je u pitanju proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno mislim na vjetar i sunce. Je li EP HZ HB uključen u to?
– Elektroprivreda HZ HB još je u rujnu 2011. izvršila obveze vezano uz upis VE Mesihovina u registar projekata obnovljivih izvora energije u izgradnji. Akcijski plan za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH (APOEF) potječe iz svibnja 2014. i od tada nije ažuriran. A to ima za posljedicu da Operator za OIEiEK nema slobodnih dinamičkih kvota za 2017. i 2018. za vjetroenergiju. I u 2019. planirano je samo 1,9 MW, a u 2020. godini samo 4,8 MW za vjetroenergiju. Stoga nismo mogli zaključiti ugovor o otkupu električne energije iz OIE za VE Mesihovina prema poticajnoj tarifi, nego samo postoji mogućnost zaključenja ugovora po referentnoj cijeni, što ima izrazito nepovoljan utjecaj na izvodljivost projekta VE Mesihovina, kao i bilo kojeg drugog projekta vjetroelektrana u tim okolnostima. Mišljenja smo da je potrebno proširiti dinamičke kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana za navedena razdoblja, od 2017. do 2020., i osigurati zakonske preduvjete da VE Mesihovina stekne status privilegirana proizvođača električne energije za otkup električne energije iz VE Mesihovina po poticajnoj tarifi, a sve sukladno važećim zakonskim propisima.
Iza vas je prilično loša hidrološka godina. Kako je EP HZ HB poslovao u 2017.?
– Točno, iza nas je loša hidrološka godina, najlošija u povijesti poduzeća, ali sa zadovoljstvom mogu reći da je Elektroprivreda HZ HB 2017. završila s pozitivnim poslovnim rezultatom i ostvarila dobit.
Što je zaslužno za tako dobar poslovni rezultat unatoč lošim hidrološkim uvjetima?
– Na vrijeme smo prepoznali situaciju i poduzeli sve preventivne korake štednje u svakom segmentu poslovanja koji ne ugrožava pogonsku spremnost i, zahvaljujući takvoj strategiji, imamo pozitivan poslovni rezultat.
Elektroprivreda BiH je nedavno povećala cijene električne energije određenim kategorijama potrošača, što je s EP HZ HB?
– U studenome prošle godine dobili smo suglasnost Regulatorne komisije za energiju u FBiH na prijedlog cijena usluge javnoga opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge za 2018. godinu, u kojem su cijene za te kategorije potrošača zadržane na razini onih iz prethodne godine. Drugim riječima, cijene električne energije za 2018. ostaju iste za sve kupce iz kategorije kućanstva i ostale potrošnje koje opskrbljuje Elektroprivreda HZ HB i povećanja cijena ili poskupljenja neće biti. Kao što sam rekao na početku svoga mandata, sve ću činiti da ne podižemo cijene električne energije. Iako nam prošle godine hidrološki uvjeti nisu išli na ruku, nismo podizali cijene energije i sve ću činiti, i ubuduće, da do toga ne dođe.
Jeste li riješili problem dugovanja Aluminija i postoji li mogućnost nastavka opskrbe toga giganta?
– Istina je da imamo velika potraživanja od Aluminija d.d. Mostar i u tijeku su sve zakonom dopuštene radnje da taj dug i naplatimo. Kontinuirano radimo na tome i siguran sam da ćemo svoja potraživanja naplatiti. Otvarenjem tržišta električne energije Aluminij kao gospodarski subjekt može trgovati energentima, tako da je suradnja s njim od tada kao i sa svim drugim trgovcima na tržištu. Inače, svoje tekuće obveze za isporučenu električnu energiju Aluminij d.d. Mostar izvršava na vrijeme.
Najavljivali ste, prilično optimistično, uspostavu burze električne energije sa sjedištem u Mostaru. Je li to moguće ostvariti?
– Elektroprivreda HZ HB je glavni zagovaratelj osnivanja burze električne energije u BiH iz razloga što je burza najbolji način trgovanja električnom energijom u našoj državi i što bi ona državi donijela i najveću korist. Svakako je to i jedan od najvažnijih zaključaka prošlogodišnje Regionalne energetske konferencije koju smo organizirali u Mostaru. Kroz svoj rad i kontakte lobiramo kod nadležnih institucija da se, što je prije moguće, uspostavi burza električne energije sa sjedištem u Mostaru.
Hoće li predstavljati problem “ubaciti” energiju vjetra u elektroenergetski sustav i je li u BiH u tome smislu uređeno tržište?
– Integriranje energije vjetra iz VE Mesihovina u elektroenergetski sustav BiH neće predstavljati nikakve probleme za upravljanje i održavanje stabilnosti sustava, imajući u vidu postojeće instalirane kapacitete prijenosnih vodova i proizvodnih kapaciteta za pružanje usluga sekundarne i tercijarne regulacije. U BiH postoji tržište električne energije i svi proizvođači iz obnovljivih izvora energije mogu ponuditi na tržištu svoj portfelj proizvodnje električne energije. Potrebno je žurno izraditi i usvojiti regulativu koja će optimalno riješiti problematiku balansiranja sustava. Koliko nam je poznato, te su aktivnosti u tijeku.•
