Federacija i HNŽ imaju mnogo dodirnih točaka. Jedna od novijih je da na objema razinama vlasti posljednjih tjedana rad vlasti opstruira SDA. Kakvo je stanje i što se može očekivati, pitali smo predsjednika Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda FBiH i dopredsjednika Skupštine HNŽ-a Tomislava Martinovića.
Predsjednik ste Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda. Kako će Dom naroda izgledati nakon idućih izbora?
– To je pitanje za milijun maraka. Mi znamo kako bi trebao izgledati, samo što drugi ne žele provesti ono što je odlučio Ustavni sud.
Mislite li da će Izborni zakon biti promijenjen u zadanim rokovima?
– Imamo jasan otpor stranaka koje sebe nazivaju “bosanskim blokom”. To su stranke koje su građanske, a u biti su unitarističke i jasno je kako ne žele promjene Izbornog zakona. Imamo jedan potpuno inertan odnos međunarodne zajednice, što je također problem. Pravila vezana uz sastav Doma naroda moraju se promijeniti ili ćemo se pitati zašto uopće održati izbore. Ovdje može lako doći do pitanja legitimiteta države ako se ne riješi pitanje Izbornog zakona.
Kako uopće doći do pomaka kad više nemamo ni sjednice Vlade FBiH, a ni Zastupnički dom više ne zasjeda?
– U FBiH imamo situaciju da se odnosi mijenjaju od točke do točke dnevnog reda. Imate SDA koji ima netrpeljiv odnos sa SBB-om i tu su mnogi problemi. Njihov sukob ima izravne posljedice na priču oko Izbornog zakona i mnoga druga pitanje te smo svedeni na pokušaj preživljavanja do izbora.
Do kada može trajati ovaj zastoj?
– Što se tiče Vlade FBiH, jasno je da je u velikom zastoju, da je pitanje koliko će ona realno i u kojem kapacitetu raditi ubuduće i što će ponuditi Parlamentu kada su u pitanju zakoni. Odnosi izaslanika SDA sada su jako upitni. Pitanje je koliko su ti izaslanici zaista u SDA. I zbog toga ne možemo reći ni kako će Dom naroda raditi do kraja mandata. S jedne strane imate stabilnost hrvatskih stranaka, a s druge strane nemamo vjerodostojnog sugovornika koji može dokazati svoj kapacitet.
Ali zato imamo pričuvne bošnjačke koalicije koje se svako malo pojavljuju u Zastupničkom domu…
– Čudnovate većine u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvajaju svašta, ali Dom naroda je druga priča. Vidite priču oko ukidanja hrvatskog prefiksa iz imena javnih poduzeća. Ta priča se ne može realizirati u Domu naroda.
Kome je trebala ta priča? I što je sada s njom?
– Trebala je onima koji žele skrenuti pozornost sa svojih problema. Rekao sam premijeru Novaliću kako mu je bolje da se bavi problemom sporog interneta, a ne kako će izbaciti “H” iz naziva “HT Eronet”. Oni koji to žele trebaju znati kako je to imovina hrvatskog naroda. Hrvati su stvarali i ulagali u te tvrtke i nitko nema pravo to svojatati.
Nešto se ipak i radilo. Usvojen je novi Zakon o MIO, a upravo ste vi bili najglasniji tijekom njegovih promjena. Prošlo je određeno vrijeme kako je zakon na snazi, možete li reći da ste zadovoljni onim što je usvojeno?
– S ove vremenske distance vidimo da smo bili u pravu, da je vrijednost boda za koju smo se zalagali bila dobra, da smo se uspjeli izboriti za zajamčene mirovine, uspjeli smo se u tome zakonu izboriti i za pripadnike MUP-a koji su bili najviše oštećeni ranijim rješenjima. Zadužili smo Vladu pratiti primjenu zakonu, u roku od šest mjeseci ponuditi prijedlog promjene zakona i ispraviti ono što je loše. Osobno mislim da model nije najbolji, ali bolje u onome trenutku nije moglo.
Federalni premijer najavljuje nove porezne olakšice. Postoji li većina za usvajanje tih zakona?
– Nećemo dopustiti da se stvori situacija da se smanje doprinosi i porezi na štetu županija, općina i gradova. Ako ćemo mijenjati porezne zakone, onda ćemo mijenjati i zakone o raspodjeli prihoda. Jedino tako možemo sačuvati općine, gradove i županije od dodatne financijske devastacije koju već provodi FBiH. Premijer Novalić priča o poreznim rasterećenjima, ali nije rekao tko će dobiti manje novca. Priča sigurno neće ići na štetu nižih razina vlasti jer su one već u minusu koji se broji u stotinama milijuna maraka zbog neravnopravne raspodjele prihoda.
Navodno bi ovi zakoni trebali dovesti i nove investitore. Zašto onda blokirati takve zakone?
– Osnovni problem je politička nestabilnost. Strane tvrtke prepoznaju stanje te se, naravno, okreću prema zemljama koje nemaju probleme kao BiH. Ne mislim da će porezno rasterećenje dovesti neke velike investicije. Ali rješenje političkih kriza i odnosa donijet će brojne promjene. Ne privlače se investitori pričama o ratu. Barem ne oni koje mi želimo u BiH.
Rat je spominjao Bakir Izetbegović u porukama upućenim Hrvatima. I ne snosi nikakve posljedice. Što bi bilo da je netko od Hrvata koristio takav rječnik?
– Haaška presuda otvorila je vrata da se Hrvate ponovno politički blati, ali se bojim kako nas je vratila u vremena 1945. ili 1971. kada se Hrvate isto kolektivno optuživalo. To nas nigdje ne vodi i sve je to u funkciji velikobošnjačkoga projekta kojim se jedan dio BiH želi pretvoriti u isključivo bošnjački nacionalni entitet. Ruši se Washingtonski i Daytonski sporazum i sve ono što su Hrvati unijeli u tu priču. Bojim se kako neki iz međunarodne zajednice stoje sa strane i čekaju da ovdje počne neki sukob koji samo njima odgovora. Ali sigurno sukob ne odgovara ljudima koji žive ovdje.
Izetbegoviću se u tome svesrdno pridružila i ljevica u BiH…
– Sukobi unutar SDA i frapantne izjave bošnjačke ljevice koja Hrvate časti raznim nazivima neće nam ništa dobro donijeti. Nije se štedjelo Hrvate i nije to dobra poruka. Ne smiju zaboraviti kako je BiH država triju naroda koji su svoj politički subjektivitet unijeli u tu državu. Oni koji negiraju tu činjenicu ruše državu. Oni iz ljevice su čak zaboravili što je zapisano na ZAVNOBiH-u, a kunu se u tu cijelu priču. Neka otvore te dokumente i vide što su tada napisali. Bošnjačka politička scena mora napraviti neke poteze koji će relaksirati stanje. Ovo ne može biti država većih i manjih. Nije nikada ni bila, neće ni sada biti, niti će biti u budućnosti.
Hoće li ovo biti država manjih i većih ako Bošnjaci ponovno Hrvatima izaberu člana Predsjedništva BiH?
– To je vrlo opasna politička konstrukcija. Imali smo to u dva navrata, vidjeli smo koji su bili dosezi, gdje nas je to sve dovelo. Ako bi se to netko usudio napraviti 2018., onda možemo reći da država triju jednakopravnih naroda ne postoji i kako je vrijeme za promjene.
Prebacimo se na HNŽ. Liječnici prijete štrajkom, vjerujete li u kompromis?
– Cijeli zdravstveni sustav je više nego bitan. Riječ je o glavnoj pretpostavci za normalan život u ovoj regiji. Razgovori se moraju nastaviti, kompromisi se moraju postići. Treba uzeti u obzir da je danas, u 2018. sustav napredovao, napravljeni su značajni iskoraci, prestigli smo neke bolnice u koje smo ranije upućivani. Mnogo toga se promijenilo. Plaće se trebaju povećati, ali mislim da to treba uraditi postupno, godinu po godinu. Pitanje plaća ne smije ugroziti zdravstveni sustav u cijelosti.
Što je s hotelom Ero? Hoće li ga HNŽ konačno kupiti?
– Priča hotela Ero mora biti privedena kraju. Imamo enormna ulaganja u zakup uredskih prostorija koje koristi županija, financijski je sve teže to opravdati i županijske institucije moraju imati jedno trajno sjedište. Treba i na lokaciji Skupštine dogradnjom dobiti istinski županijski parlament. To nisu veliki izdaci, a dobili bismo mnogo bolje uvjete za rad i komunikaciju s javnosti.
Uzburkali ste javnost porukom kako treba vratiti osmogodišnje osnovno obrazovanje. Hoće li biti što od toga?
– Treba napraviti kompletnu analizu kvalitete obrazovanja. Sve je više onih koji upozoravaju na sve manjkavosti devetogodišnjega obrazovanja i sve su glasniji zahtjevi da se vrati osmogodišnji sustav. Devetogodišnji sustav dodatno je opteretio djecu, roditelje, ali i proračun. Ne vidimo da su djeca nakon devet godina nešto pametnija od one koja su išla osam godina u osnovnu školu. Mislim da treba tražiti način kako izaći iz te priče. Opteretili su se i obiteljski i županijski proračuni, djeca, a ništa se nije dobilo.
Na početku mandata najavljivali ste poništenje Helezove revizije. Sada, pred kraj mandata, možete li reći da je to obavljeno?
– Nepravda koju je “platformaška” vlast napravila hrvatskim braniteljima velikim je dijelom ispravljena. Izmijenili smo četiri zakona koja se odnose na prijevremeno umirovljene branitelje i stradalnike Domovinskog rata. Zakon kaže da je rat počeo 18. rujna 1991., to ranije nije bio slučaj. Riješili smo pitanje dokazivanja braniteljskoga statusa, riješili smo status hrvatskih zarobljenika i svih ratnih vojnih invalida, gdje stoji da najmanji stupanj tjelesnog oštećenja može biti 20%. Prema našim analizama, imamo između 4200 i 5000 pripadnika HVO-a koji su oštećeni. Jasno pozivam sve branitelje koji su oštećeni da se obrate institucijama i uzmu ono što im pripada. Čini mi se da mnogo ljudi ne zna da imaju ponovno prava koja su imali i to je veliki problem.
