Hrvatska radiotelevizija (HRT) nakon četiri godine stanke ponovno je otvorila svoje dopisništvo u Sarajevu.
Svečanomu otvorenju nazočili su najviši predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini na svim razinama te predstavnici kulturnih, znanstvenih, obrazovnih ustanova i medija, a dopisništvo je otvorio glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić.
“Kvalitetno izvješćivanje o radu javnih i državnih ustanova te svim bitnim društvenim pitanjima, kao i međunarodnim odnosima, osobito sa susjednim državama, važne su zadaće javnoga medijskog servisa. Zato Hrvatska radiotelevizija posljednje dvije godine ponovno aktivno širi mrežu svojih dopisništava. Kao što smo prije desetak dana u Mostaru i obećali, danas s velikim zadovoljstvom otvaramo dopisništvo Hrvatske radiotelevizije i u glavnome gradu Bosne i Hercegovine#, izjavio je glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić. Istaknuo je da je Hrvatska radiotelevizija svjesna važnosti bosanskohercegovačke metropole, pa je i otvaranje dopisništva u Sarajevu konkretan oblik skrbi za Hrvate u Bosni i Hercegovini koji, premda su jedan od triju konstitutivnih naroda, još nemaju televiziju na materinskome, hrvatskom jeziku.
“Cilj nam neće biti samo izvješćivanje o zbivanjima u Sarajevu i okolici. Hrvatska radiotelevizija, primjerice, sa zanimanjem prati život i rad Hrvata u srednjoj Bosni, posebno u Lašvanskoj dolini, gdje su se posljednjih godina nametnuli kao vodeći gospodarstvenici u Vitezu i drugim mjestima. Poticat ćemo gospodarsku suradnju naših dviju država upravo prateći njihove uspjehe, radovat ćemo im se zajedno, a zahvaljujući nama za to će doznati i Hrvati iz cijeloga svijeta”, dodao je Kazimir Bačić.
“Ovo je sjajna prilika da Hrvati u Bosni i Hercegovini, ali i Republici Hrvatskoj spoznaju kako, primjerice, žive Hrvati u Kiseljaku, Lašvanskoj dolini, Posušju, Mostaru. Možda je i malo tužno što znamo što se događa na Bliskome istoku, a ne znamo kako živi naš narod u susjednoj prijateljskoj domovini”, istaknuo je, pozdravljajući otvaranje HRT-ova dopisništva u Sarajevu, državni tajnik u Središnjemu državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara istaknuo je kako
Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju ni programa na materinskome jeziku, a s druge strane u Sarajevu ima bezbroj medija koji čine zaglušujuću buku. “Ovo dopisništvo zasigurno će pridonijeti da se malo stiša ta buka i da se bolje čuje glas onih koji su bez mogućnosti da kažu svoj glas i glas hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Marinko Čavara.
Dopisništvo Hrvatske radiotelevizije u Sarajevu počelo je redovito raditi 1. srpnja 1996. godine. Prva je dopisnica bila Ankica Posavljak, a u dopisništvu su ubrzo zaposleni i tonski i televizijski snimatelj te montažer. Prvo je dopisništvo nekoliko godina djelovalo u unajmljenome prostoru u Hrasnu, a zatim u prostorijama bosanskohercegovačkoga javnoga medijskog servisa. Dopisništvo je utemeljeno u izrazito bitnome trenutku, neposredno nakon potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma te prije održavanja prvih poslijeratnih demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini.
Početak rada dopisništva Hrvatske radiotelevizije u Sarajevu bio je bitan događaj i Hrvatima u Bosni i Hercegovini i cjelokupnomu javnomu mnijenju u Bosni i Hercegovini, ali i u Republici Hrvatskoj. Naime, godine 1996. napokon su iz Sarajeva, koje je godinama bilo u ratnome obruču i medijskoj izolaciji, počele stizati riječ, slika, zvuk te aktualne i dokumentirane informacije iz ratom razorene države koja je pod međunarodnim protektoratom pokušavala ponovno stati na noge.
Hrvatska radiotelevizija iz dopisništva u Sarajevu izvješćivala je o prvim poslijeratnim demokratskim izborima te uspostavljanju vlasti, imenovanju prvoga tročlanoga Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a o zbivanjima se svakodnevno izvješćivalo u okviru javljanja uživo za radijske i televizijske informativne emisije.
HRT-ove su kamere zabilježile posjete svih važnih državnika koji su tih godina posjetili Bosnu i Hercegovinu: Billa Clintona, Jacquesa Chiraca, Helmuta Kohla, pape Ivana Pavla II. i brojnih drugih. Pratio se i prvi posjet obiteljima ubijenih u Srebrenici koji je protekao u scenama nasilja, kao i prvi posjet kardinala Vinka Puljića Plehanu, također obilježen scenama nasilja. U to vrijeme nije bilo emisije Hrvatske radiotelevizije za koju dopisništvo u Sarajevu nije pripremalo priloge i izvješća, a temeljem toga nastala je bogata arhiva audiovizualnoga materijala s kronologijom toga burnog vremena. Dopisništvo u Sarajevu djelovalo je do 31. prosinca 2014. godine, kad je odlukom tadašnjega vodstva ugašeno.
Današnjemu ponovnom otvorenju HRT-ova dopisništva u Sarajevu među ostalima nazočili su predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine Dragan Čović, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara, predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, ministar pravde u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Josip Grubeša te predstavnici kulturnih, vjerskih, obrazovnih i znanstvenih institucija i medija.
Svečanosti je nazočilo i izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Mirom Kovačem.
