Prema najnovijim podacima, na području čitlučke općine registrirano je 449 samostalnih ugostiteljskih objekata, 294 privatna poduzeća, 240 samostalnih trgovačkih radnji, 170 obrtničkih radnji, sedam samostalnih prijevoznika, 60 taksista, 11 turističkih agencija, jedna zadruga i sedam državnih institucija.
Odjave i prijave
Zanimljivo je da se taj broj često mijenja jer se neke radnje odjavljuju, a druge prijavljuju. Prema podacima koje smo dobili od dipl. soc. radnika Nikole Ostojića, voditelja čitlučke podružnice Službe za zapošljavanje HNŽ-a, na području općine Čitluk ukupno je zaposleno 5527 osoba, što znači da je prema broju zaposlenih općina Čitluk na drugom mjestu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), odmah iza Mostara.
Kao i u drugim mjestima, manji broj zaposlenih Čitlučana (502) radi u društvenom, a najveći broj (5025) u privatnom sektoru. Prema Ostojićevim riječima, posredstvom te čitlučke Podružnice, u 2017. u općini Čitluk zaposlene su 852 osobe, što je više nego ikad do sada u tijeku jedne godine.
Zbog gospodarske krize mnogi Hercegovci i dalje godinama bezuspješno čekaju bilo kakav posao, a trenutačno se na popisu nezaposlenih u HNŽ-u nalaze 32.183 osobe. Najviše ih je u Mostaru (15.680), zatim slijede Konjic 3973, Čapljina 3283, Čitluk 2708, Jablanica 2132, Stolac 2045, Prozor-Rama 1946, Neum 376 i Ravno s 40 nezaposlenih osoba. Unatoč tome što je po broju zaposlenih općina Čitluk na drugom mjestu u županiji, još uvijek je u toj općini mnogo nezaposlenih.
Kako smo doznali od gospodina Ostojića, trenutačno se na popisu nezaposlenih u općini Čitluk nalazi 2708 osoba, od kojih je 1501 žena. Među nezaposlenim Brotnjacima najviše je kvalificiranih osoba (1094) i srednjoškolaca (972) te 261 nekvalificirana osoba, 9 polukvalificiranih te dvije VKV osobe. Posao također čeka 48 osoba s višom školskom spremom (po starom programu) i 68 prvostupnika, zatim 89 osoba s visokom stručnom spremom i čak 166 magistara struke (po Bolonji).
Među čitlučkim nezaposlenim visokoobrazovanim kadrovima najbrojniji su ekonomisti, socijalni radnici pedagozi i profesori raznih predmeta, posebno hrvatskoga jezika, a među nezaposlenim srednjoškolcima najviše je ekonomskih tehničara, upravnih tehničara, prodavača i drugih zanimanja. Naš sugovornik Nikola Ostojić rekao nam je kako je nepovoljna struktura nezaposlenih osoba rezultat višegodišnje neprilagođenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.
Gorući problem
Stoga bi, tvrdi on, bilo nužno poboljšati međusobnu suradnju gospodarstva i obrazovnih institucija, kako na području HNŽ-a tako i u pojedinim općinama, jer se samo tako može planirati školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova za zanimanja koja su potrebna gospodarstvu. Sve dok se to ne učini, nepovoljna struktura na popisima nezaposlenih i dalje će biti jedan od gorućih problema, kako u čitlučkoj tako i ostalim općinama, koje će u idućem razdoblju trebati prioritetno rješavati.
