Što je donijela 2017. godina u turizmu Hercegovine, gospodarskoj grani koja se poslovično spominje kao nedovoljno iskorištena razvojna mogućnost?
Opći je dojam da je turista bilo više nego ikada u poraću. Kako je već poodavno bjelodano jasno da su statistički podaci za tu oblast varljivi, procjenu i ocjenu u turističkoj 2017. godini potražili smo u Turističkom klasteru Hercegovina, koji, na osnovi podataka svojih tridesetak članica, evidencija i posjeta sajmovima, dojam je, raspolaže najpouzdanijim podacima.
– U najkraćem, mogli bismo zaključiti da je iza nas najuspješnija sezona – naglašava Stipe Primorac, predsjednik Turističkog klastera i predsjednik Udruženja za turizam pri Gospodarskoj komori FBiH, te razlaže:
– Niz godina imali smo blagi rast, a za 2017. možemo reći da je to bio osjetan porast. Prema našim pokazateljima, broj noćenja, u prvom redu stranih gostiju, povećan je 12 do 14 posto! Došlo je do promjena i u strukturi gostiju. Prema pokazateljima Turističkog klastera, najbrojniji gosti na prostoru Hercegovine lani su bili iz Poljske.
Ono što se zapaža zadnjih godina je znatan porast broja gostiju iz Azije, pritom mislim na Južnokorejce te Japan. Gosti iz Turske su na trećem mjestu, a godinama vodeći Talijani pali su na 4. mjesto. Službeni pokazatelji kojima raspolažemo odnose se na 10 mjeseci prošle godine, a govore o 1,42 milijuna noćenja u FBiH, što još jednom potvrđuje da je ‘siva ekonomija’ u turizmu i dalje jaka. Sveukupno zbog toga gubimo, jer se za neprijavljenog gosta ne plaća boravišna pristojba, što za sobom povlači domino efekt.
Uz ostalo, ne može se realno planirati ni razvoj u turizmu jer je polazna osnova nepoznanica – naglašava Primorac koji, na konstataciju da se na skupovima o turizmu mogu čuti podaci da je stvarni broj noćenja dva, pa čak i 3 puta veći, nastavlja: – Apsolutno. Mi u Klasteru u to smo uvjereni, jer kad pogledamo, u FBiH su 4 velika turistička središta – Sarajevo kao glavni i najveći grad, a ostala tri su u HNŽ – Mostar, Međugorje i Neum.
Na osnovi upita te informacija tijekom sezone iz tih turističkih središta, u Klasteru baratamo podacima od oko 1,000.000 turista u Međugorju, 700.000 u Mostaru te 800.000 u Neumu. To se može zaključiti iz informacija mjerodavnih iz tih središta, a kad tome dodamo ostalo, onda dođemo do one poznate – statistika je točan broj netočnih podataka.
Uvjeren sam da imamo 3 puta više gostiju nego što to statistika pokazuje. Predsjednik Primorac ističe kako su aktivnosti Turističkog klastera Hercegovine, koji okuplja članice od Kupresa do Trebinja, doprinijele rastu broja noćenja, a time i ublažavanju pada talijanskih turista koji se može pripisati posljedicama recesije u toj zemlji, ali i suzdržanom stajalištu Vatikana u pogledu Međugorja.
Tržišta koja je klaster svojim aktivnostima otvorio su Poljska i Turska te egzotične zemlje poput Indije, iz kojih se i idućih godina može očekivati veći broj gostiju. U idućem razdoblju u planu je i nastup na sajmu u Moskvi, kako bi se pokušalo privući više turista.
Uz realne pokazatelje, poboljšanje turističke i prometne infrastrukture, potrebna je edukacija kadrova u turizmu i ugostiteljstvu kako bi se privuklo što više gostiju. Ulaganja ima, i to velikih, pa se u idućem razdoblju očekuje početak rada nekoliko značajnih objekata, poput bivšeg hotela Ruža u Mostaru, odmarališta bivšeg Kompasa u Međugorju te rekonstruiranog hotela Bigeste u Ljubuškom.
