Jacques Paul Klein jedan je od američkih diplomata koji su svoju karijeru gradili širom svijeta zahvaljujući odličnim rezultatima gdje god da su se pojavili.
Nakon slavne vojne karijere, priključio se američkom State departmentu. Obavljao je niz dužnosti u ministarstvima obrane i vanjskih poslova.
Mladi odlaze
U Bosnu i Hercegovinu stigao je 1998. godine, kao prijedlog SAD za zamjenika visokog predstavnika u BiH. Nakon toga, na prijedlog tadašnjeg generalnog tajnika UN-a Kofija Annana, biva postavljen za specijalnog predstavnika UN-a u BiH te je radio na reformi policije i vojske u BiH.
Ovaj umirovljeni američki general i diplomata pomno prati dešavanja u svijetu, posebno u BiH. U ekskluzivnom razgovoru za „Avaz“ govori o svom viđenju države BiH danas, OHR-u, ali i o tome trebaju li EU i SAD biti više angažirani u našoj zemlji.
– Vidite, vama je potrebno gospodarstvo. Nije me briga jeste li socijalista, nacionalista, komunista… Vi morate raditi na tomu da gospodarstvo bude dobro. Nije važno kojim jezikom govorite, koje ste religije, kojoj etničkoj grupi pripadate… – navodi Klein.
Kada je u pitanju trenutna situacija, ali i budućnost naše zemlje, Klein kaže da je najbolji model za BiH onaj koji ima Švicarska.
– Tamo većinski dio populacije govori njemački jezik, dio francuski, a treći dio talijanski jezik. I to su različite religijske grupe, jedni su katolici, jedni protestanti, jedni Romani. I oni su se odlučili da gospodarstvo mora biti iznad toga. To je zakonski riješeno. Dakle, imaju i različite jezike i religije, i opet imaju prejaku ekonomiju. Mislim da vi trebate slijediti taj model – kaže Klein.
Međutim, svjestan da je BiH daleko od toga, kaže kako je baš to – tragično.
– Meni je žao što mladi ljudi odlaze. Što mogu drugo uraditi? Kakvu budućnost imaju? Sve zemlje napreduju, imaju pozitivan smjer, a Bosna? Tu se ne vidi nikakav napredak – ističe on.
Kada je u pitanju snažniji angažman EU i SAD u BiH, Klein misli da je za to „već kasno”.
– Bosna je vijest od jučer i teško je to sada nametnuti kao neki cilj u Washingtonu. Zato mislim da je kasno – pojašnjava Klein.
Tijekom njegovog mandata vodilo se nekoliko velikih istraga u BiH, pa i protiv visokopozicioniranih političara. Jedna od njih imala je kodni naziv „Marlboro“.
– Ta istraga („Marlboro“, op. a.) je postojala, ali nisam je ja vodio. To je radio veleposlanik Jonson (Ralph R. Johnson, bivši veleposlanik u OHR-u, op. a.). Ja sam tad bio angažiran na poslovima koji su podrazumijevali obuku policije, vojske… Ako želite o tome razgovarati, o pranju novca, dešavanjima u Mostaru, bankama, onda vam je on adresa – ističe Klein.
Imali smo svjedoka
Dobro je upućen i u slučaj „Leutar“, odnosno u istragu o ubojstvu bivšeg doministra federalne policije Joze Leutara 1999. godine. Taj slučaj još nije riješen.
– Sjećam se dobro tog slučaja. Svi su nas pitali zašto nismo uhitili ubojice. Objašnjavao sam to. Mi tada, nažalost, nismo imali ingerencije da uhitimo bilo koga. Mi smo samo mogli savjetovati i biti podrška. I mi smo to radili. Imali smo dokaze, svjedoke. Tragično je da pojedinci nikada nisu osuđeni. Znam da je bila politička pozadina, da je bilo dogovora na relaciji Mostar – Sarajevo „vi uradite ovo za nas, mi ćemo ovo za vas“.
Ali dokazi su bili tu. Znamo točno što je bilo i tko je to učinio. Imali smo svjedoka. Ali ništa nije učinjeno zbog političke pozadine i korupcije. On je poslije otišao u Hrvatsku. Ružno je što smo mi tada dobivali pisma uvredljivog sadržaja, ali, ponavljam, mi nismo imali ingerencije uhititi, to je bilo na lokalnim vlastima. Žalosno je da to nije nikada riješeno – ističe Klein.
Vojnici ne ubijaju civile
Klein se osvrnuo i na zatvaranje Haškog tribunala te izrečene presude.
– Kada opkolite grad, ne bombardirate ga i ne ubijate civile. To nije rat, to je ubojstvo. To vojnici ne rade. Vojnici ne ubijaju civile. Kako su se uopće mogli nazivati vojnicima? Mi to nazivamo ubojicama – kaže on.
OHR nema više neku moć
Ističe i da ne zna kakva će budućnost OHR-a biti te da on „nema više neku moć“.
– Visoki predstavnik nema više utjecaja niti hrabrosti napraviti pritisak da stvari krenu naprijed. Sjetite se kako smo mi u to vrijeme razgovarali s Krajišnikom za dvojezične table, kada smo uvodili konvertibilnu marku – kaže Klein.
Dnevnik.ba
