Kvaliteta vodnih usluga, prema podacima iz uzorka od 40 javnih komunalnih poduzeća u posljednje tri godine, bilježi negativan trend.
U posljednje tri godine taj negativan trend najviše je izražen zbog smanjenja kvalitete vode za piće, koja je sve više izvrgnuta raznim zagađenjima ili povećanju curenja i gubitaka u vodovodnoj mreži zbog neodgovarajućeg investicijskog održavanja, te posljedičnoj pojavi redukcija u redovitoj opskrbi korisnika usluga.
Problemi
Ovo su samo neke od negativnosti koje su zabilježene po pitanju opskrbe pitkom vodom stanovništva na području BiH, a koje su iznesene u opširnoj analizi pod nazivom “Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda – Pregled institucionalnoga okvira sektora voda u BiH”.
Iako su u 62,5% slučajeva općine i gradovi u BiH usvojili odluke o zaštiti izvorišta vode za piće, te odluke u najvećoj mjeri nisu provedene na terenu, kako je pokazalo istraživanje definiranih mjera zaštite izvorišta vode za piće. Pojedine lokalne samouprave, točnije gradovi i općine, u kojima rade javna komunalna poduzeća, ograđuju i uređuju prvu zonu sanitarne zaštite vode, ali gotovo nikad ne primjenjuju nikakve mjere za drugu ili treću zaštitnu zonu.
U izvješću se napominje kako se u velikom broju ruralnih područja kloriranje vode za piće uglavnom vrši ručno, što predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje stanovišta koje tako kloriranu vodu koristi za piće. Koncentracije klora, koji se ručno stavlja u vodu za piće, kako stoji u izvješću, “mogu biti i opasne za zdravlje, a u nekim slučajevima se to kloriranje obavlja vrlo neredovito”. Analiza je pokazala kako se u urbanim vodovodnim sustavima dezinfekcija uglavnom provodi preko automatskih plinskih klorinatora. Osim toga, istraživanje je pokazalo kako veliki broj poduzeća koja se bave vodoopskrbom u BiH za potrošenu vodu nema primjerenu naplatu.
“Može se zapaziti trend povećanja (rasta) postotka neprihodovane vode. Kao jedan od najvećih uzroka visokih gubitaka te učestalih kvarova i curenja u vodovodnoj mreži Javna komunalna poduzeća navode visok postotak starih, prije 40 godina izgrađenih distributivnih cjevovoda, posebno azbestno-cementnih, te nedovoljno stručno polaganje cjevovoda i spajanje kućnih priključaka”, stoji u analizi “Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda – Pregled institucionalnoga okvira sektora voda u BiH”.
Ilegalni priključci
Dalje se spominje kako teška financijska situacija u većini poduzeća onemogućuje preventivno održavanje postojeće vodovodne infrastrukture na razini koja bi bila potrebna za produljenje njezina roka trajanja.
Zbog ograničenih financijskih sredstava, većina komunalnih poduzeća obavlja popravke samo u žurnim situacijama.
Ilegalni priključci su jedan od uzroka visokog postotka neprihodovane vode i financijskih gubitaka. Iako postoje mehanizmi za otkrivanje ilegalnih priključaka, istraživanje je pokazalo kako se to na terenu rijetko ili nikako ne provodi.
“Potrebno je istaknuti kako javna komunalna poduzeća u BiH vrlo rijetko organiziraju kampanje za pronalaženje ilegalnih priključaka iako imaju na raspolaganju nekoliko mogućnosti – preko inkasatora i službi za odnose s korisnicima usluga, timova za detekciju, timova za održavanje i slično”, stoji u analizi.
