Korištenje peleta se smatra ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onog trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti su pale u vodu.
Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u umjetnu nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljenom, sada imaju samo jedan cilj – ugrijati se ove zime, na bilo koji način.
Cijene peleta su više od 500 KM po toni, proizvođači tvrde da su se fokusirali samo na domaće tržište, trgovci da nisu digli cijene, a sve veći broj građana odlučuje se vratiti na ugljen i drva.
Tvrtka Woodland iz Drvara 15. rujna prestala je izvoziti pelet kako bi zadovoljila potrebe domaćih kupaca. Međutim, susreću se s nizom problema.
“Problem nam stvara što drugi peletari obećavaju ljudima pelet i umjesto da ispoštuju dogovor, oni ga izvoze”, govore iz Woodlanda.
Situaciju su, tvrde, maksimalno iskoristili trgovci koji su kupili pelet po izvansezonskim, nižim cijenama, a prodaju ga po znatno većim.
“Naručili su u srpnju i kolovozu i plaćaju po cijenama koje su tada bile aktualne, a prodaju ga po 400-500 KM. Trgovci i sada traže pelet, ali se trudimo da ga prodajemo samo krajnjim kupcima koji imaju male peći. Također, susrećemo se i s visokim cijenama sirovine, jer vlasnici pilana zbog visokih cijena u trgovinama misle da i proizvođači prodaju pelet po visokim cijenama. Kod nas je veleprodajna cijena peleta 330 KM plus PDV”, navodi Budimir.
Iz tvrtke Hifa tvrde da nemaju zalihe peleta i da ga uvoze, a da je cijena po kojoj ga prodaju formirana isključivo na principima tržišne ekonomije.
“Svi ozbiljniji prometnici peletom su prisiljeni uvoziti pelet kako bi ispoštovali potpisane ugovore i opskrbili svoje kupce. Smatramo da je takvo djelovanje dovelo do jačanja ponude i zaustavljanja daljnjeg rasta cijena peleta na bh. tržištu. Smatramo da bilo koja firma pojedinačno ili udruženo ne može napraviti nestašicu peleta i stvoriti umjetnu krizu ovog energenta u BiH. Treba znati da je slična situacija i u susjednim državama, kao i u Zapadnoj Evropi. Posrtanje pojedinih proizvođačkih giganta u EU je dovelo do problema na tamošnjem tržištu, uz neizbježne refleksije i na Balkan te se u zemljama regije odvija sličan scenarij kao u BiH. Dakle, moramo znati da peleta nema dovoljno ni u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama”, tvrde iz kompanije Hifa.
Nema podataka od uvezenom peletu
Iz Woodlanda ističu kako je povećanje cijena loša reklama te da bi novonastala situacija mogla dovesti do masovnog uvoza jeftinijeg i lošijeg peleta koji će se na domaćem tržištu prodavati po visokim cijenama. Vanjskotrgovinska komora BiH nema podatke o uvezenom peletu jer on, kako tvrde, spada u kategoriju otpadaka od drveta i nije ga moguće razdvojiti od iverala ili pilote.
“Problem je što nitko nije skladištio pelet, savjetovali smo kupcima da kupuju u svibnju, lipnju ili srpnju, kada je i cijena povoljnija, ali svi čekaju zimu. Imali smo ponudu da uvezemo pelet iz Bugarske i Ukrajine, ali nismo htjeli riskirati. Ne znamo kakav je taj pelet i sami sebi bismo napravili štetu ukoliko je lošeg kvaliteta”, kažu iz Woodlanda.
Iz kompanije Senigor tvrde da ne zarađuju na peletu koji prodaju, odnosno da na toni uzimaju samo 20 KM kako bi djelomično pokrili troškove prijevoza.
“Trenutna cijena peleta u Senigoru iznosi 440 KM po toni s PDV-om i prijevozom na teritoriju Županije Sarajevo. Međutim, imamo minimalne količine, pošto je ogromna potražnja. Nabavna cijena koju plaćamo proizvođačima je 420 KM i mi na tu cijenu dodajemo 20 KM. Nismo uskladištili količine i sada nas je stvarno stid da kažemo kupcima da je cijena peleta 500-600 KM, a prije nekoliko mjeseci je bila 300 KM. Jedno vrijeme smo bojkotirali proizvođače kada su digli cijene, ali smo odlučili da je ipak korisnije da prodajemo po našoj nabavnoj cijeni uz malu korekciju za dodatni trošak prijevoza koji imamo da odvezemo na adresu naših kupaca”, kazao je izvršni direktor Senigora Alem Omerhodžić.
Bh. pelet zbog kvaliteta tražen na stranom tržištu
Tvrdi da trenutno prodaju samo pelet domaćih proizvođača jer se u većini slučajeva proizvodi ili sastoji od bukovog drveta, dok se strani pelet uglavnom pravi od manje kaloričnog drveta i samim tim je lošijeg kvaliteta.
“Međutim, zbog nedostatka količina i bezobrazne cijene bit ćemo primorani uvesti određenu količinu peleta po nižoj cijeni. Smatram da mnogi proizvođači kopaju sebi jamu s abnormalnim povećanjem cijena peleta pred sezonu, ne uzimajući u obzir potencijalne dugoročne posljedice svojih poslovnih odluka. Zakon ponude i potražnje je osnovni razlog povećanja cijene peleta na lokalnom tržištu. Pelet proizveden u BiH je mnogo kvalitetniji od peleta koji se proizvodi u drugim europskim zemljama i zbog toga je naš pelet tražen na tržištu Italije, Austrije i drugih zemalja, a to su tržišta koja su spremna da plate pelet po mnogo višoj cijeni nego što su stanovnici BiH u mogućnosti”, ističe Omerhodžić.
Smatra da se u cijelu priču trebaju uključiti nadležne institucije, jer je na slobodnom tržištu teško uvesti bilo kakve restrikcije ili limitirati cijene.
“Vjerujem da je proizvodnja peleta ogromna prilika za BiH da razvije masovnu proizvodnju i osigura vlastitu metodu toplifikacije naših domova. Masovna proizvodnja peleta bi bila idealno rješenje za problem toplifikacije, kao i čišćenja mnogih degradiranih šuma. U tom smislu mislim da je potrebno da se resorna ministarstva zaduže za kreiranje plana i poticaja prema proizvođačima peleta”, navodi izvršni direktor Senigora.
Ipak, unatoč visokim cijenama zaključuje da je pelet, kao ekološki prihvatljiv proizvod, i dalje jedan od ekonomičnijih proizvoda za zagrijavanje domova, ako se usporedi s cijenom električne energije ili plina.
Klix.ba
