Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović reagirao je na stavove Dragana Čovića koje je iznio u Zagrebu na sastanku s predsjednicom Hrvatske o Pelješkom mostu, gdje je rekao kako nema nikakvih smetnju za izgradnju Pelješkog mosta, što je Izetbegović oštro demantirao.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, na jučerašnjem sastanku s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, iznio je stavove koji su suprotni službenim stavovima Predsjedništva BiH. Postupajući na taj način, Čović je doveo u zabludu i bosanskohercegovačku i hrvatsku javnost.
Nije istinita tvrdnja da ‘što se tiče institucija BiH, nema nikavih formalno-pravnih smetnji za izgradnju Pelješkog mosta’. Stvari su upravo obrnute”, poručio je Izetbegović.
On je podsjetio Dragana Čovića na službeni stav Predsjedništva BiH iz 2007. godine, koji je jednoglasno usvojen i koji glasi: “Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države”. O navedenom stavu su tada obaviješteni i najviši dužnosnici Republike Hrvatske (U to vrijeme u Predsjedništvu BiH su sjedili Željko Komšić, Haris Silajdžić i Nebojša Radmanović, op.ur.).
“Dragan Čović, kao trenutni predsjedatelj Predsjedništva BiH, ima ustavnu obvezu zastupati službene stavove i interese BiH. Svako drugačije postupanje predstavlja zlouporabu službenog položaja. Nedopustivo je da predsjedatelj Predsjedništva BiH, umjesto obvezujućeg zastupanja interesa BiH, zastupa interese druge države i nastoji opravdati postupke Hrvatske koji predstavljaju udar na suverenitet BiH i u suprotnosti su s Konvencijom UN-a o pravu mora i dugoročnim interesima BiH”, zaključio je Izetbegović.
O čemu su jučer u Zagrebu razgovarali Čović i Grabar-Kitarović
Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović susreo se u Zagrebu s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović.
Predmet razgovora tijekom službenog posjeta bili su odnosi dvije zemlje, političke prilike u Bosni i Hercegovini i njezin euroatlantski put. U svezi izgradnje Pelješkog mosta, predsjedatelj Čović je informirao sugovornicu da, što se tiče institucija BiH, nema nikakvih formalno-pravnih zapreka niti smetnji za nastavak projekta, a da se na individualne stavove i reakcije pojedinih dužnosnika u BiH ne može utjecati.
Dodao je da u BiH određene političke snage koriste pitanje izgradnje Pelješkog mosta u dnevnopolitičke svrhe i u kontekstu predizborne kampanje za opće izbore 2018. Zbog toga se namjerno projiciraju problemi u međudržavnim odnosima sa Republikom Hrvatskom tamo gdje oni objektivno ne postoje. Istina je da mostovi povezuju a ne razdvajaju i da će od izgradnje Pelješkog mosta obje zemlje imati obostrane koristi, osobito lokalna zajednica u općini Neum, koja će nakon njegove izgradnje mnogo normalnije moći funkcionirati u vrijeme ljetne sezone.
U svezi tog pitanja zajednička je ocjena da je Pelješki most važan projekt, kako za Republiku Hrvatsku, tako i za Bosnu i Hercegovinu, širu regiju i EU. Riječ je projektu razmjera i značaja kojeg treba pozdraviti i koji je u interesu svih. Pri tom je važno naglasiti da Republika Hrvatska most gradi isključivo na svojem teritoriju, ni na koji način ne dovodeći BiH u izolaciju. Naprotiv, njegova izgradnja donosi nove prilike, posebice za unapređenje turističkih potencijala općine Neum.
Od ključnog značaja za demokratsku stabilnost BiH ocijenjene su izmjene Izbornog zakona, te onih odredbi koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH a koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim. U pitanju je najvažnija odluka najviše sudske instance u BiH koja je izravno povezana sa temeljnim ustavnim načelom konstitutivnosti, te nalaže obvezu njezine provedbe u smislu osiguranja pravičnog političkog sudjelovanja i suodlučivanja konstitutivnih naroda BiH, putem njihovih legitimno izabranih političkih predstavnika. Sugovornici su zaključili da neprovođenje ove odluke izravno ugrožava principe Daytonskoga mirovnog sporazuma i njegovog ustava, te proizvodi daljnje ozbiljne reperkusije po neravnopravan položaj Hrvata BiH, na što su dužni reagirati i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.
Zaključeno je da je Izborni zakon nužno izmijeniti do kraja 2017. godine na način da se izmjenama osigura autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH i Predsjedništvu BiH, ali i svim institucijama zajedničkog odlučivanja. Neodložno je nužno da se svi akteri u predstojećem razdoblju u dobroj namjeri posvete rješenju ovog pitanja, čije je dosadašnje odgađanje u velikoj mjeri prouzročilo aktualnu političku krizu u BiH. To će ujedno biti najbolji pokazatelj iskrene posvećenosti reformskim procesima.
Na kraju sastanka sugovornici su iskazali snažnu opredijeljenost za daljnjim razvojem suradnje dviju zemalja i rješavanjem svih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa i otvorenog dijaloga. Predsjednica Grabar Kitarović je u tom smislu iskazala čvrstu potporu BiH na njezinom europsko-atlantskom putu, te je potvrdila svoj skori posjet Bosni i Hercegovini.
Predsjedatelj Čović je ocijenio da je Republika Hrvatska prijateljska zemlja, s kojom BiH dijeli najdužu granicu, ali da ta bliskost i prijateljstvo na poseban način obvezuju kada je u pitanju odgovornost u odnosima dvije države, te način komunikacije političkih dužnosnika, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.
