U ponedjeljak, 4. rujna, počela je selektivna berba grožđa na 250 ha plantažnih vinograda Vinarije Čitluk d. d., koja se nalazi u Broćanskom vinogorju, najvećem vinogorju u BiH.
Kako smo doznali u berbu žilavke i blatine na Vinarijinim plantažama angažirano je više od 110 berača, što Vinarijinih djelatnika i što 80-ak sezonskih nezaposlenih radnika koje je sve teže pronaći,
Kako je početak „trganja“ događaj koji je od iznimnog značenja i za Vinariju i cijelu općinu Čitluk, o ovogodišnjoj izuzetno teškoj vinogradarskoj godini, početku „trganja“, urodu, kvaliteti i preradi grožđa, o preporukama broćanskim vinogradarima i vinarima što ove godine učiniti te o otkupnim cijenama grožđu, razgovarali smo s prvim doktorom enologije u Hercegovini i glavnim enologom Vinarije Čitluk doc. dr. sc. Tihomirom Prusinom, inače nositeljem katedre Vinarstva i tehnologije vina na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Kakva je bila ovogodišnja vinogradarska godina?
– Ova godina je iznimno teška vinogradarska godina. Zašto ? U trećoj dekadi travnja led, ne kako kod nas kaži slana, nego baš pravi led. Koji je pogodio jako puno vinogradarskih položaja u Brotnju, a i u Dubravskom vinogorju i šire. Doslovce, pojedini vinogradi su se crnili, na trsovima nije ostala niti jedna jedina mladica. Nakon toga ti su se vinogradi lagano oporavili jer su iz spavajućih pupova narasle nove mladice, na kojima su se razvili nešto manji grozdovi. Međutim, tamo gdje su bili dobri vinogradarski položaji, kao što su naši Kameni vinogradi u kojima, osim vrlo malo u depresijama, uopće nije bilo pozebe, pa su ti vinogradi iznimno dobro rodili. Nažalost, kasnije je uslijedila tromjesečna suša, pa tamo gdje se vršilo navodnjavanje, urod i kvaliteta grožđa su izuzetno dobri, unatoč visokim, rekao bih šokantnim temperaturama većim i od 50 stupnjeva na suncu. Posebno su se vinske sorte žilavka i blatina poistovjetile s ovim ovdje kršom i Hercegovinom jer su jako izdržljive.
Je li počelo popularno „trganje“?
– Mi smo počeli selektivnu berbu u ponedjeljak, 4. rujna“ i mogu vam reći da smo izuzetno zadovoljni odnosom šećera i kiselina u grožđu koje je protekla dva dana stiglo u naš podrum. Šećeri su ove godine jako visoki pa treba koristiti kvasce koji mogu prefermentirati velike koncentracije šećera u moštu kako vino ne bi ostalo slatko jer smo mi u Hercegovini navikli na suha vina bez šećera.
Što biste o berbi savjetovali ovdašnjim vinogradarima?
_- Neki su vinogradari prošli tjedan počeli brati grožđe, a sad je malo zahladilo i dobro je početi s berbom. Ali, ja uvijek kažem : berba treba biti selektivna jer svaki vinograd u grožđu nema istu količinu šećera. Vinogradari, nemojte gledati kako ‘susjed bere pa ću i ja brati’. Ako je u susjeda zrelije grožđe, on nema što čekati, on će ga prije obrati. Ako je grožđe, kako se u Hercegovini kaže „radilo“ jer je navodnjavano, tada se može još sačekati, ali se preporučuje uzimati uzorke i vidjeti kolika je količina šećera i kiselina u grožđu. Sudeći prema grožđu koje mi beremo te iz razgovora s vinogradarima i vinarima Brotnja, u broćanskom grožđu je iznimna koncentracija šećera, u blatini 23, a u žilavki 22 procenta.
Moram napomenuti da je Vinarija Čitluk prije deset dana počela berbu na plantaži Trtle gdje je nadmorska visina 500 m. Tamo smo brali sorte grožđa chardonnay i žilavku za pjenušac za koji se bere slabije zrelo grožđe kako bi pjenušac imao oko 11 posto alkohola i 7 do 8 g kiseline po litri – kaže T. Prusima i dodaje .
Također, što savjetujete vezano za preradu grožđa u vino?
– Mi sada beremo ranije sorte vranac i žilavku s pojedinih terena,a za nekoliko dana počet će berba i blatine. Znači. uvijek je bitan selektivni pristup jer je svaki vinograd priča za sebe i daje posebnu kvalitetu grožđa i vina. Stoga ovu vinogradarsku godinu treba promatrati malo drukčije jer je rijetko koja godina bila specifična kao ova. Neki se svi prave mudraci i govore : ‘ja bih ovo, ja bih ono, ja bih ovako, ja bih onako“. Bitno je pratiti količinu šećera i ukupne kiseline u grožđu, tko može treba mjeriti i ph vrijednost, tj kiselost grožđa što je važan čimbenik za kvalitetu budućeg vina. Dobro je da je temperatura pala jer visoke ulazne temperature mošta nisu dobre,posebice u proizvodnji bijelih vina za što preporučam temperaturu između 16 i 18 stupnjeva, a kako je ova godina specifična bilo bi dobro koristiti i selekcionirane kvasce, dok autohtoni kvasci koji su s grožđem došli u podrum daju posebnost našoj žilavki i blatini.
Dogodile su se oscilacije i u temperaturama zraka posljednjih dana?
– Prošli tjedan je bio jako vruć pa su ulazne temperature mošta bile 28 do 30 stupnjeva pa su trebali uređaji za hlađenje. Sada su temperature niže za 10 i više stupnjeva. Onima koji nemaju uređaj za hlađenje preporučio bih u ledenici zalediti nekoliko kanistera vode i njima u startu ohladiti mošt prije nego počne fermentacija. Bilo bi idealno da temperatura bude 15 do 16stupnjeva za bijelo grožđe, a nije dramatično da se popne na 22 do 23 stupnja, dok početna temperatura za fermentaciju blatine i vranca treba biti 22 do 23 pa sve do 28 stupnjeva.
Hoće li Vinarija otkupljivati grožđe od vinogradara i po kojoj cijeni?
– Mi smo uvijek na kraju berbe otvoreni za otkup viškova grožđa i ne samo iz Brotnja nego i cijele Hercegovine, ali sada beremo svoje grožđe nad kojim imamo nadzor i imamo čisti sortiment. Ne trebaju se ljutiti, ali privatnicima ostane manja količina lošijeg grožđa i žele ga prodati. Mi to grožđe otkupimo i usmjeravamo za stolnu kategoriju vina, dakle ne miješamo ga s kvalitetnim vrhunskim kategorijama. Što se tiče otkupnih cijena, čuo sam da neki vinogradari grožđe prodaju po 1,30 KM kao i prošle godine. Ja mislim da je to ipak niska cijena, posebno što je grožđa sada upola manje nego lani – rekao nam je doc. dr. sc. Tihomir Prusina.
