Sveučilište u Mostaru prošlog tjedna provelo je razredbene postupke za prijem brucoša na prve godine preddiplomskog studija na svojih 10 fakultetskih članica, dok će se prijemni ispiti za Akademiju likovnih umjetnosti koja je dislocirana u Širokom Brijegu odraditi naknadno.
Kako govori statistika nakon prvog upisnog roka, Sveučilište u Mostaru kao jedina javna visokoškolska institucija na hrvatskom jeziku, baš i ne može biti zadovoljna interesom i odazivom srednjoškolaca za studijske programe koji se nude na ovoj instituciji, piše Pogled.ba.
Drastično smanjen broj kandidata
Prošlih godina govorilo se kako je svaki sedmi stanovnik Mostara ujedno i student, no sve su prilike da se ta statistika počinje drastično mijenjati, a broj studenata opadati. Barem, sudeći po ovogodišnjem prvom prijemnom roku na Sveučilištu u Mostaru.
Nakon dužeg vremena, kada je iz godine u godinu rastao broj studenata upisanih na prve godine sveučilišnih fakulteta, ove godine Sveučilište u Mostaru je doživjelo pravi podbačaj.
Naime, od ponuđenih nešto više od 6500 mjesta otvorenih ove godine na spomenutih 10 fakulteta, na prijemne ispite pristupilo je oko 2000 kandidata, od čega je skoro 1500 na pet najvećih fakulteta. Podatak je to koji posebno upozorava, jer čak ni otvaranje novih studijski programa, koji niču gotovo svake godine bitno ne poboljšava cijelu sliku.
Točan broj primljenih kojih će zasigurno biti višestruko manje od prijavljenih, biti će poznat krajem ovog i početkom idućeg tjedna, kada bi oni koji su zadovoljili uvjete za upis trebali završiti proceduru proceduru. Ne znači, naime, da će se čak i oni koji su položili prijemne ispite, ujedno i upisati na ovu visokoškolsku instituciju, već se i dalje mogu odlučiti za neka drugo Sveučilište u BiH ili u inozemstvu jer teoretski mogu zadovoljiti uvjete upisa na više njih istovremeno.
Po neslužbenim podacima kojima raspolaže Dnevni list, samo njih 200-ak će se upisati redovito uz potporu ministarsava dok će svi ostali morati izdvojiti pozamašne novčane iznose kako bi se upisali na mostarsko Sveučilište. Vjerovatno će mnogi od njih odustati i zbog neimaštine i visokih troškova studiranja u Mostaru.
No, ipak uz plaćanje i samostalno financiranje mogu upisati gotovo svi, pa velikim dijelom razredbeni postupci gube svoj pravi smisao, a „upisi zbog novca“ degradiraju kvalitet primljenih kandidata jer se primaju doslovno svi te u daljnjem obrazovanju snižavaju kriterije pa je i sama kvaliteta kadra koji završi visokoškolsko obrazovanje na Sveučilištu u Mostaru jako upitna. Za nadati se da će drugi prijemni rokovi koji tek slijede poboljšati ovu statistiku.
Uzroci pada interesa za mostarsko Sveučilište
Uzrozi pada interesa za jedino javno Sveučilište na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovinu, slažu se mnogi, su višestruki.
Jedan od uzroka je zasigurno odlazak sve većeg broja mladih pa i djece iz Bosne i Hercegovini. Pošto na ovom Sveučilištu studira najveći broj Hrvata iz BiH, tako teza o masovnom odlasku Hrvata iz Bosne i Hercegovine dobija još jedno uporište. Podsjećamo da je širom BiH smanjem broj učenika i u osnovnim i srednjim školama, a što pogotovo pogađa općine s tzv. hrvatskom većinom u BiH.
Drugi razlog je sve veći broj privatnih fakulteta u Bosni i Hercegovini koji nude brže i lakše stjecanje diplome, a neki kažu s čak modernijim obrazovnim programima. Mnogi se, pogotovo oni s boljim financijskim sposobnostima, odlučuju na studiranje u inozemstvu, pogotovo na Sveučilištima u Republici Hrvatskoj za koja smatraju da im pruža kvalitetniju znanstvenu izobrazbu.
Da cijela stvar bude gora, od 2000 brucoša koji su pristupili razredbenim postupcima nije javno poznato koliko je njih iz Republike Hrvatske, ali ako se držimo postotka iz prijašnjih godina kada se spominjalo da na Sveučilištu u Mostaru studira između 15 i 20 posto državljana Republike Hrvatske, cijela slika dobija još porazniji obris. Treba napomenuti da mnogi studenti iz Republike Hrvatske dođu u Mostar tek kada ne uspiju upisati željene fakultetske programe u Republici Hrvatskoj.
Povećanje cijena studiranja
Zbog pada broja studenata neki fakulteti su već najavili pokretanje procedura poskupljenja cijene semestra na Sveučilištu u Mostaru. Tako je već prošloga tjedna Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti najavio mogućnost povećanja tog iznosa sa 750 na 900 KM, što je kažu direktna posljedica sve manjeg broja studenata koji završavaju ovaj fakultet i sve većih troškova. Ukoliko bi se ovakva najava obistinila, ne treba sumnjati da bi i drugi fakulteti slijedili isti primjer.
No, sudeći po prvim reakcijama studenata sa spomenutog fakulteta takav scenarij neće biti lagano ostvariti, jer najavljuju čak i prosvjede ako se ne odustane od takve ideje.
Očigledno, pred novim rektorom prof.dr. Zoranom Tomićem je težak zadatak i niz problema s kojima se hitno mora uhvatiti u koštac, jer situacija na mostarskom Sveučilištu i nije tako blistava kako se znalo predstavljati, a još teže posljedice moguće je očekivati u godinama koje predstoje.
