Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, već petoga zaredom, te zaronile na najniže razine u 10 mjeseci jer OPEC-ovo smanjenje proizvodnje nije značajnije umanjilo neravnotežu između ponude i potražnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,9 posto, na 45,54 dolara. I na američkom je tržištu barel pojeftinio 3,9 posto, na 43,01 dolar.
Pad cijena nafte pet tjedana zaredom nije zabilježen od kolovoza 2015. godine, a posljedica je zabrinutosti ulagača zbog rasta proizvodnje. Pritom su polovicom tjedna cijene crnog zlata zaronile na najniže razine od kolovoza prošle godine. Ipak, do kraja tjedna uspjele su ublažiti tjedne gubitke.
“Na tržištu se trenutno jako selektivno percipira situacija. Tako faktori koji podupiru pad cijena, poput oporavka proizvodnje u Libiji i Nigeriji, rezultiraju nižim cijenama, a tržište ignorira one koji podupiru njihov rast, poput uistinu visoke razine discipline OPEC-a po pitanju smanjenja proizvodnje”, kazao je Frank Schallenberger iz stuttgartskog LBBW-a.
Od početka godine cijene su nafte pale oko 20 posto, pa im prijeti najveći pad u prvom polugodištu u posljednjih 20 godina. I to, unatoč dogovoru OPEC-a i skupine neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, da do kraja ožujka iduće godine drže smanjenu proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno.
No, dok većina članica OPEC-a smanjuje proizvodnju, u SAD-u proizvodnja raste, kao i u Libiji te Nigeriji koje su članice OPEC-a ali su izuzete iz sporazuma o smanjenju proizvodnje. Američka je proizvodnja u proteklih godinu dana skočila više od 10 posto, na 9,35 milijuna barela dnevno, zahvaljujući kompanijama koje vade naftu iz škriljca. Time se približila razini vodećeg izvoznika Saudijske Arabije.
“Rastuća američka proizvodnja i dalje pritišće tržišta, pri čemu sve veći broj pokazatelja signalizira da zahvaljujući poboljšanoj efikasnosti i tehnologiji brojni proizvođači iz škriljca posluju pozitivno i s cijenama nižim od 40 dolara za barel”, ističu analitičari Cenkos Securitiesa.
I posljednji podaci tvrtke Baker Hughes ukazuju na nastavak tog trenda. Prošloga je tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za 11, što je već 23. tjedan zaredom kako taj broj raste. Pritom je broj tih postrojenja dosegnuo 758, najvišu razinu od travnja 2015. godine, dok je u istom lanjskom razdoblju bilo 337 postrojenja.
“Sumnjamo da će se rast potražnje dovoljno ubrzati kako bi prekinuo sadašnji pritisak na pad cijena nafte”, navode analitičari Bank of America u bilješci klijentima, ističući da su posljednji gospodarski pokazatelji iz SAD-a, Kine i Azije slabiji nego što se očekivalo.
