Dan državnosti Hrvatske jedan je od onih dana kada se s osobitim ponosom i zahvalnošću sjećamo svih žrtava i svih koji su dali doprinos ostvarenju i obrani naše slobode i neovisnosti i oslobođenju Domovine, a posebice hrvatskih branitelja te prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, rekla je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, čestitajući Dan državnosti Republike Hrvatske., piše Vecernji.hr.
Predsjednica RH je podsjetila na vremena u kojima je nastala današnja Republika Hrvatska i potom opisala dnevnopolitičku situaciju i naznačila glavne probleme i načine njihovog savladavanja.
Svježe i bolne rane
“Današnja svečanost vraća naše misli dvadeset šest godina unatrag, na povijesni 25. lipnja 1991. i čin donošenja Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Bio je to kraj dugog puta borbe hrvatskoga naroda za svoju samostalnu državu i konačni politički pravorijek narodne volje izražene referendumom 19. svibnja 1991. Nismo nažalost nakon toga, kao drugi narodi, mogli u miru razvijati svoju mladu demokratsku državu, nego smo morali braniti tek proglašenu državu od unutarnje i vanjske agresije, koju je proizvela mitomanska velikosrpska ideologija. No, suočeni s nametnutim ratom, obranili smo se i pobijedili.
Naše su misli s poginulim i umrlim braniteljima, s hrvatskim ratnim vojnim invalidima, s civilnim žrtvama rata i svim obiteljima koje su u Domovinskom ratu izgubile svoje najbliže, ali i sa svima znanima i neznanima koji su kroz povijest položili živote za hrvatsku grudu. Rane su još uvijek svježe i bolne i neke nikada neće zacijeljeti. I jučer sam to snažno osjetila u Slavonskom Brodu, pred spomenikom djeci poginuloj u Domovinskom ratu, desecima djece ubijene na igralištima, u dvorištima, u kućama, djece ubijene iz iracionalne mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj.
Posebno je bolna rana u srcima svih koji traže svoje nestale. Moramo učiniti sve da ih pronađemo. I pravo na obilježen grob ljudsko je pravo. To je prije svega humanitarno pitanje, ali je i političko pitanje, o kojemu sam razgovarala i ponovno ću razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Vučićem. Vjerujem u dobru volju, vjerujem da ćemo to veliko i teško pitanje razriješiti i tako učiniti važan korak ka stvarnoj normalizaciji odnosa naših dviju država i naroda.
Hrvati u Bosni i Hercegovini
Posebice u žarištu naših nacionalnih i državnih interesa moraju biti Hrvati u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan povijesni narod, ali im prijeti da postanu manjina.
Inzistiram i uvijek ću inzistirati na jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zato treba najozbiljnije pristupiti rješavanju političkih pitanja kao što je hitna promjena izbornog zakona. Isto tako, Bosnu i Hercegovinu nužno je što prije „povući“ prema euroatlantskim integracijama. Stoga zagovaramo da ona što prije, po predaji odgovora na upitnik, dobije pozitivno mišljenje o svom zahtjevu za članstvo i datum početka pregovora.
Prije dva dana bila sam na inauguraciji predsjednika Republike Srbije gospodina Vučića. Učinila sam to u duhu dobrih običaja, ali prije svega radi nastavka i osnaženja međudržavnog dijaloga, kojemu je temelj Subotička deklaracija. Smatram naime da Hrvatska i Srbija moraju imati stalan i, nadamo se, konstruktivan dijalog, kako o bilateralnim pitanjima, tako i o svim pitanjima od interesa za zemlje Jugoistočne Europe.
Kao sa spomenutim i drugim susjednim državama, Hrvatska želi razvijati dijalog i s Republikom Slovenijom, kako radi unaprjeđenja suradnje, tako i radi rješavanja problema, uključujući granično pitanje. Još jedanput naglašavam da je međunarodna arbitraža o tome nepovratno kontaminirana. Stoga Hrvatska, u skladu s člankom 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, neće prihvatiti nikakvu odluku arbitražnog suda jer više nije dionica toga procesa, niti će dopustiti implementaciju njegovih odluka ma kakve one bile. Spremni smo međutim odmah započeti pregovore i stoga se koristim ovom prigodom pozvati Sloveniju za pregovarački stol. Držim da smo dužni pokazati zrelost i sposobnost to pitanje riješiti na bilateralnoj osnovi. To su samo neke zadaće na unutarnjem i vanjskom planu koje stoje pred nama. Želimo li biti uspješni u njihovu rješavanju, moramo prestati s trvenjima o prošlosti.
Antifašizam i komunistički režim
Prije tri dana obilježili smo Dan antifašističke borbe. Predsjednik Tuđman kao antifašist, ali i kao povjesničar bio je svjestan značenja toga datuma u kontinuitetu naše borbe za slobodu i očuvanje državnosti i zato ga je utemeljio kao državni blagdan. Taj kontinuitet trebamo čuvati, no istodobno nemamo razloga i nećemo slaviti simbole ni osobe koji su simbol ratnih i poslijeratnih zločina jugoslavenskog komunističkog režima, koji je odgovaran za mnoge desetke tisuće žrtava. Stoga moramo i dalje istraživati stratišta i masovne grobnice tih žrtava i na dostojan im način izraziti poštovanje. Gledajmo dakle u budućnost, kao što smo gledali i 25. lipnja 1991. Neka nam današnji dan bude nadahnuće, prije svega u tome koliko je važno imati jasne ciljeve i odlučnost u njihovu postizanju. Politička stabilnost u tome je od prvorazredne važnosti. Ona prije svega počiva na većinskoj volji zastupnika u Hrvatskome saboru i na odgovornoj suradnji između svih sastavnica državne vlasti, zatim i na otvorenosti državnih tijela za dijalog s oporbom, akademskom zajednicom i svijetom kulture, ali više od svega počiva na sposobnosti politike da prepozna temeljne životne interese hrvatskih državljana i hrvatskoga naroda u cjelini te na sposobnosti da ih artikulira i provede. A to pred sve nas, posebice mislim i na nas ovdje okupljene, koji predstavljamo sve vidike društvenoga života, postavlja najveću odgovornost za izgovorenu riječ i za izvršavanje dužnosti i obveza koje su nam povjerene. Staviti moć u službu općega dobra najviše je domoljublje”, zaključila je predjsednica.
