Nakon što je u utorak otvorena izložba skulptura i crteža akademskog kipara Petra Ostojića, u sklopu programa obilježavanja Dana općine Čitluk, u Hotelu Brotnjo istu večer predstavljena je knjiga akademika Šimuna Muse „Na pegazu Brotnjom (izbor iz broćanskog pjesništva)“ i zbornik radova posvećenih fra (don) Franji Milićeviću, čijem nastanku je prethodio međunarodni znanstveni simpozij Fra Franjo Milićević, hrvatski narodni preporoditelj (u povodu 180. obljetnice njegova rođenja).
Dvije za Brotnjo i sve Brotnjake izuzetno vrijedne knjige predstavili su: akademik Šimun Musa, koji je autor zbirke i izvršni urednik Zbornika, fra Ivan Ševo, glavni urednik Zbornika, dr. sc. Marija Vasilj i dr. sc. Marina Kljajo Radić.
Svaka odabrana pjesma vrijedna je kao dragocjeni biser
Na početku predstavljanja dobrodošlicu brojnim posjetiteljima predstavljanja poželjeli su prof. Andrija Stojić, predsjednik OMH Čitluk i načelnik općine Čitluk Marin Radišić, a doprinos dojmljivosti cjelokupnog predstavljanja dali su i mag. novinarstva Maja Ereš, učenice OGŠ Brotnjo i učenici SŠ dr. fra Slavka Barbarića iz Čitluka.
– Ako se pisac svojom riječju prvenstveno predstavlja kao „svjedok vremena“ kako je istaknuo ugledni talijanski književnik Alberto Moravia, onda se s pravom može reći da 27 imena predstavljenih sažetim prikazima njihova života i rada i, za ovo izdanje, izborom iz njihova pjesništva nisu bili isključivo samo pjesnici već, dakako, i svjedoci jednog vremena u kojem su kao svestrano angažirani pojedinci živjeli i stvarali… Akademik je Musa ovom knjigom još jednom potvrdio svoje vidno zanimanje za hrvatsku književnost u BiH i ukazao na nekoliko imena čija pjesnička riječ, svaka na svoj način, svjedoči o bogatoj broćanskoj pjesničkoj nisci na kojoj svaka odabrana pjesma znači dragocjeni biser – kazala je na predstavljanju Marija Vasilj govoreći o knjizi koja donosi izbor iz pjesništva 27 pjesnika koji su rođenjem ili boravištem vezani za broćanski kraj, a koji su ujedno kvantitetom i kvalitetom svog pjesničkog stvaralaštva dali vrijedan prinos hrvatskoj književnosti i kulturi uopće.
Osvrt na akademikovu knjigu dala je i dr. sc Marina Kljajo Radić, koja je na predstavljanju istaknula:
– Poetski kolaž u ovoj knjizi umjetnička je slika Brotnja koje je u svojim nezavidnim povijesnim mijenama iznjedrilo trajno nadahnuće što tome kraju daje pečat vječna trajanja. Izborom autora i njihovim pjesništvom, akademik Šimun Musa potvrđuje artikuliranje s poetskom riječju u percepciji trajno vrijednog u svome zavičaju. Krilnim letom naklonjenim muzama darovao je svom Brotnju, ali i hrvatskoj književnosti još jednu autentičnu i bogatu poetsku stvarnost koja se uzdiže do magičnih visina kao lix in tenebris (svjetlost u tami) koje osvjetljava naše društvene, intelektualne i umjetničke obzore.
Uz birane riječi predstavljačica na predstavljanju knjige nizali su se i birani stihovi koje su recitirali učenici SŠ dr. fra Slavka Barbarića, a nešto više o knjizi je kazao i autor, akademik Šimun Musa.
Akademik Musa otkrio je da nije imao namjeru raditi precizniju vrijednosnu ljestvicu 27 pjesnika zastupljenih u knjizi, nego kronološki poredati, predstaviti i prikladno posvjedočiti o pjesnicima koji nisu dopustiti, a ne dopuštaju ni danas, da zavičaj bude zaboravljen, pjesnicima koji su kroz svoje stihove prolaznost preobrazili u neprolaznost.
– Brotnjo je uistinu jedinstvena kamena zipka koja zaslužuje ove što o njemu pjevaju. Brotnjo zaslužuje da se afirmira taj zavičajni motiv, da se slavi ljepota, sklad, dobrota i da u toj afirmaciji dobra, vedrine i svijetle perspektive stasava i naša vizija, naša pamet i sva naša djela – poručio je akademik Musa i dodao da knjiga svojom snagom, vedrinom i zanosom može ohrabriti svoje čitatelje i motivirati na dodatne napore.
Ohrabrenje za dodatne napore čitatelji mogu pronaći i u liku i djelu fra (don) Franje Milićevića, hrvatskom narodnom preporoditelju koji je djelovao u teškim vremenima i iza sebe ostavio neizbrisiv trag.
– Njegova vrijednost je iznimna. Fra Franjo Milićević nije ono što se kaže „obični fratar“. On je jedan od najvećih fratara što ih je Brotnjo rodilo. Naravno, povijest je povijest i zato su Rimljani govorili da je povijest najbolja učiteljica. Mi koji se bavimo prošlošću, ne samo naše Provincije, nego uopće, nismo mogli mimoići jednoga fra Franju Milićevića. Za njega je vezano sve što se tiče kulture i ono pionirsko. Dovesti 1872. godine tiskaru u Hercegovini, gdje je narod bio 100 % nepismen, možete misliti koji je to bio dar. Također, možete misliti koje je imao otpore od turske vlasti, austrijeske vlasti i koje nerazumijevanje. Divno je čudo što je čovjek uspio. Zahvaljujući baš fra Franji Milićeviću Hercegovina je ušla ono što se kaže „ušla u Europu“, europsku kulturu, pismenosti i td. Ponavljam, nije Brotnjo svjesno veličine fra Franje Milićevića, zato smo se mi mlađa generacija potrudili da svom Brotnju i široj javnosti predstavimo duhovnu i kulturnu veličinu našega fratra – izjavio je fra Ivan Ševo, glavni urednik Zbornika radova o fra (don) Franji Milićeviću, hrvatskom narodnom preporoditelju.
O znamenitom hrvatskom preporoditelju, utemeljitelju prve hrvatske tiskare i prvih hrvatskih novina u BiH, književniku, jezikoslovcu, etnologu, autoru vjerskih djela, udžbenika i priručnika koji su omogućili širenje pismenosti u Hercegovini, nakladniku, narodnom učitelju sa zaslugama u brojnim ostalim područjima života govorila je dr. sc. Marija Vasilj. Dio Zbornika posvećen je i Milićevićevim suvremenicima, a predstavljanje je zaključio akademik Šimun Musa.
– Danas spominjati se svih ovih velikana i njihovih vrijednosti svakako je dojmljivo i dužni smo, kako ste čuli od govornika prije mene, ne zaboraviti te vrijednosti koje nam čuvaju identitet i koje nam štite perspektivu – izjavio je akademik Musa i dodao da je Franjo Miličević pratio i pomagao odrastanje jednog naroda u naciju.
