Nedavni problem s mrazom i velikim štetama na poljoprivrednim dobrima aktualizirao je pitanje osiguravanja poljoprivrednih prinosa u osiguravajućim kućama, koje je u BiH skoro nemoguće osigurati.
Poljoprivrednici traže odštetu od države jer im je skoro nemoguće osigurati prinose kod osiguravajućih kuća, koje pak iako u svoji ponudama imaju naznačene takve opcije nerado ulaze u ovu tržišnu nišu. Radnici i struka iz poljoprivredne sfere apeliraju da se stanje kod osiguravanja dovede u povoljniju poziciju.
Ovaj problem na sastanku Grupacije vinogradara i vinara pri Gospodarskoj komori Federacije BiH naveo je i vlasnik i direktor plantaža “Revita plant” Zlatko Huskić.
Danas je nemoguće osigurati prinos bilo koje kulture kod naših osiguravajućih kuća. Naše poduzeće ima osigurane objekte, strojeve, postrojenja i sadnice, ali prinos ne. Naš zahtjev za osiguranjem prinosa su odbile skoro sve osiguravajuće kuće, a dio se uopće nije oglasio s odgovorom. Takvu policu osiguranja tj. osiguranje prinosa često nam traže i banke, no taj zahtjev ne možemo ni na koji način ispuniti. Bilo gdje vani to je uobičajena polica kao i svaka druga, koja ima svoje uvjete i svoju cijenu”, kaže u razgovor za portal Klix.ba Huskić.
Osiguranja i postoje u normalnom svijetu zbog ovakvih stvari
“Ne možemo govoriti o restriktivnoj politici, ovdje možemo govoriti o potpunom odsustvu jednog proizvoda u poslovima osiguranja. Smatram da to nisu točna objašnjenja jer štetni događaji postoje svugdje u svijetu, pa i poplave, a u drugim zemljama se i poslije toga nastavlja s nesmetanim osiguranjima prinosa. Uostalom osiguravajuće kuće i postoje zato da bi uz ostalo smanjile štetna djelovanja nemilih događaja. Tako da su kod nas u funkciji samo ona osiguranja koja donose siguran profit osiguravateljima”, žali se vlasnik plantaže koja ima uzgoj stolnog grožđa na preko 100 hektara, a pored domaćeg tržišta pokrivaju i tržišta Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Litve, Skandinavije, Rusije, Češke, Švicarske.
Mraz ugrozio izvoz grožđa u Englesku
“Revita plant” je za ovu godinu pripremala izvoz i za Englesku, zamislite grožđe iz Bosne i Hercegovine u Londonu, govori Huskić.
“Kao firma koja proizvodi 2.000 do 2.500 tona grožđa i koja angažira 250 do 300 radnika tijekom osam mjeseci intenzivnih radova, svakako da smo zainteresirani za uspostavljanje ovakvog vida osiguranja prinosa. Znam da i ostali veliki proizvođači dijele tu istu spremnost. Model ovakve police za svaku pojedinu kulturu je moguće uspostaviti. Ona bi vjerojatno bila preskupa za proizvođače, ali ukoliko bi i država tj. resorna ministarstva participirala u cijeni spomenute police i to iz fondova koji su namijenjeni baš za ovakve štetne situacije, mišljenja sam da bi na dugi rok i država davala manje i proizvođači zaštitili svoju proizvodnju od štetnih djelovanja i osiguravajuće kuće kroz ovaj proizvod došle do novih prihoda, svi bi imali koristi”, kaže Huskić.
Država treba da subvencionira police osiguranja
Kada je elementarna nepogoda potrebno je djelovanje svih i odmah, mišljenja je Zlatko Huskić, ovom posljednjom nepogodom je ugroženo minimalno dvadesetak tisuća ljudi kroz štete i kroz smanjen radni angažman kod onih koji su pretrpjeli te štete. Potrebno je uključivanje institucija države na svim razinama kako bi se problem riješio i ublažio posljedice, a time omogući nastavak proizvodnje.
“U poljoprivredi je prisutno odsustvo strategije na svim razinama, banke ne kreditiraju poljoprivredu, ili jako malo, kažu visoka im stopa rizika. Treba ustanoviti putem Vlada obvezu banaka da određeni dio plasmana moraju usmjeriti u poljoprivredu. Kada kažete da su sredstva potrebna za poljoprivredu tretiraju vas kao da imate kugu. Nema subvencija za opremu i novo proizvodno investiranje, zasade”, žali se Huskić, navodeći da svi oni poreze, doprinose i PDV redovito plaćaju, dok na drugoj strani, gdje država ima vlasnički udio ima duga za doprinose, za PDV, imamo neka uvezivanja staža, to je ekstremno neravnopravan položaj.
“Država se zadužuje za plaće i krpljenje proračunskih rupa, kao i za kupovinu socijalnog mira, a to ne radi za pomoć, podršku i opstanak ovo malo kvalitetne poljoprivrede što imamo, a kamo li za razvoj iste. Intenzivna poljoprivreda i stočarstvo je naša razvojna šansa”, govori na kraju, te kaže kako je neophodno uspostaviti protivgradnu obranu u Hercegovini, kao što funkcionira na sjeveru Bosne, Slavoniji i Semberiji, time su i štete manje.
