Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH s 53 glasa “za”, jednim suzdržanim i 20 protiv usvojio je predloženi zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju (MIO), koji će stupiti na snagu 1. srpnja ako ga na sutrašnjem zasjedanju podrži i Dom naroda.
“Primjenom novog zakona bit će zadržana postojeća prava iz MIO (starosna, invalidska i obiteljska mirovina, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću i pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti).
Nije došlo do povećavanja potrebnog broja godina života niti mirovinskog staža. Uvedena je mogućnost ostvarivanja prava sa 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, a zadržana je i prijevremena mirovina i za žene i muškarce uz blago podizanje uvjeta i pravedne odbitke”, izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača nakon usvajanja zakona, javila je FENA.
Naglašava kako se uvodi pravo na posmrtninu kao jednokratno pravo, napušta sustav isplatnog koeficijenta, uvodi novi sustav utvrđivanja visine mirovina kroz uvođenje bodovne formule, a visina mirovine zasniva se na stažu osiguranja i uplaćenih doprinosima.
“Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu ,mirovinu i to u dosadašnjem iznosu (326 KM) koja će se dalje usklađivati s rastom troškova života. Najniža mirovina pripadala bi svima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu”, istaknuo je Drljača.
Navodeći kako se uvodi i trezorsko poslovanje nositelja osiguranja kaže da svi prihodi od doprinosa za MIO slijevali bi se na jedan “proračunski račun” iz kojeg bi se praktično vršila isplata mirovina.
Takav pristup, dodaje, osigurao bi veću transparentnost u trošenju javnih sredstava te blagovremenu i redovitu isplatu mirovina.
“Uvodi se redovito i transparentno usklađivanje mirovina, naime, vrijednost općeg boda se usklađuje prema postotku porasta prosječne bruto plaće u Federacije BiH u prethodnoj godini, a mirovine se usklađuju prema postotku porasta troškova života na godišnjoj razini u Federaciji u prethodnoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku”, kaže Drljača.
Propisano je proširenje je obuhvatilo osnovu za utvrđivanje visine mirovine. Sve naknade ostvarene po osnovu rada u gospodarskom društvu ili organizaciji, tijela upravljanja ili nadzora, na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora za koju je plaćen doprinos za MIO ulaze u mirovinsku osnovu.
“Stvoren je zakonski osnov za uvođenje adekvatnih stopa doprinosa za tzv. beneficirani radni staž odnosno staž s uvećanim trajanjem”, dodao je Drljača.
Poručio je kako i druga zakonska rješenja dovode do smanjenja udara na mirovinski sustav, jer postupno zaoštravaju uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu i obiteljsku mirovinu , uz izuzetke koji su primjereni socijalno-ekonomskim prilikama u FBiH.
“Predložena rješenja nisu idealna ali u svakom slučaju poboljšavaju sustav MIO i osiguravaju njegovu dugoročnu financijsku stabilnost što uz činjenicu da nema umanjenja stečenih prava, svakako predstavlja poboljšanje u odnosu na postojeći zakon o MIO”, zaključio je Drljača.
