Dok mladi u nedostatku perspektive odlaze iz zemlje, s druge strane u posljednje vrijeme jača interes za povratkom hrvatskih iseljenika i potomaka iseljenika treće i četvrte generacije u Hrvatsku.
Vraćaju se pripadnici svih generacija, studenti, umirovljenici, ali i sve veći broj roditelja s djecom u dobi od 30 do 50 godina. Najviše se Hrvata vraća iz Njemačke, Austrije, SAD-a, Kanade, Australije i Južne Amerike, kažu nam u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Broj povratnika je, ističu, u stalnom porastu.
Na pitanje koliko se hrvatskih iseljenika i potomaka iseljenika vratilo u Hrvatsku ističu da se 2015. vratilo njih 11.706, dok je primjerice 2011. bilo 8534 povratnika. Vjeruju da će brojke za 2016. biti još veće.
Najprije dođu učiti jezik
Iz južnoameričkih zemalja u Hrvatsku dolazi treća i četvrta generacija mladih, koju zainteresira učenje hrvatskog jezika, no nakon boravka ovdje odluče i ostati. Među njima je i odvjetnica Ana Vinka Derpić Burgos iz Bolivije, koja je dobila i hrvatsko državljanstvo.
– Rodila sam se u gradu Potosi, ali živjela sam u La Pazu od 1999. do lani s mojom obitelj. Moj pradjed i prabaka bili su s Brača, iz Pučišća i Postira. Otišli su u Boliviju oko 1915., 1920. godine i, nažalost, nikad se nisu vratili u Hrvatsku. Bila sam prvi put u Pučišćima lani s tatom i sestrama i to je bilo posebno iskustvo za nas. Sada živim u Hrvatskoj godinu dana jer sam dobila stipendiju za učenje hrvatskog jezika. Kad sam stigla, nisam znala ništa na hrvatskom, samo brojeve koje me je naučio tata, i kad sam došla u studentski dom, razumjela samo sam da je moj paviljon broj 4. Sad bolje razumijem hrvatski i osjećam se dobro kad mogu razgovarati s ljudima. Jako volim Zagreb, sigurnost, kulturu… sve je fantastično. Želim ostati u Hrvatskoj jer se ovdje osjećam kao kod kuće – napisala je svoje dojmove Ana Vinka Derpić Burgos. Nastavit će učiti hrvatski jezik i onda će tražiti posao. Po struci je odvjetnica, specijalizirana za intelektualno vlasništvo.
Hrvatsko državljanstvo najviše traže polaznici Programa učenja hrvatskog jezika u RH iz Južne Amerike, koji su treća i četvrta generacija potomaka hrvatskih iseljenika, navode u Državnom uredu za Hrvate izvan RH.
Državljanstvo za 2223 ljudi
Za 2016./2017. dodijeljeno je 178 stipendija, među njima 10 za internetsko učenje hrvatskog jezika, za kandidate iz 20-ak država sa svih kontinenata, a najviše ih je bilo iz Južne Amerike.
Lani je hrvatsko državljanstvo dobilo 2223 pripadnika hrvatskog naroda izvan Hrvatske. No, iz zemlje se ipak više ljudi iseljava, nego useljava. Službeno se iseljava oko 30 tisuća ljudi, a stvarne brojke su mnogo veće.
