Narodna Republika Kina godišnje uveze vina iz cijelog svijeta u iznosu od tri milijarde eura. Ukoliko udruže snage s vinarima iz regije, odnosno kolegama iz 16 zemalja jugoistočne Europe, i bh. vinari bi uskoro mogli izvoziti u Kinu.
Tu mogućnost najavio je i ministar vanjske trgovine BiH Mirko Šarović tijekom Međunarodnog sajma privrede Mostar. A u Mostaru je bio i zamjenik kineskog ministra gospodarstva, ali i brojni važni distributeri iz Kine, koji razmatraju mogućnost uvoza vina iz Hercegovine. Riječ je prije svega o autohtonim hercegovačkim sortama „žilavka“ i „blatina“, piše Avaz.ba.
Europski standard
Stručnjaci naglašavaju kako bi bh. vinari, ukoliko se ta mogućnost ostvari, u sljedećih nekoliko desetljeća riješili sve probleme u vezi s izvozom, s obzirom na to da je tržište Kine nezamislivo veliko.
Bit je da u ovoj regiji mi proizvedemo kvalitetna vina po europskom standardu s geografskim porijeklom, da imamo jedan logistički centar blizu zemlje koja ima izravnu vezu s Pekingom, da imamo poznatog kupca u Kini i da izvezemo vina s ovog prostora zemalja jugoistočne Europe. Naša vina su kvalitetna i ovo je prilika koja nam se pruža kroz platformu „16+1“. Mislim da smo na pravom putu da se i naša vina nađu na kineskom tržištu – izjavio je ministar Šarović.
Vrsni enolog i profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Bernard Kozina kaže da je unapređenje općeg kvaliteta bh. vina doprinijelo činjenici da su se i kupci s dalekih tržišta počeli zanimati za njega.
– Bez imalo okolišanja i s punom odgovornošću tvrdim kako je u posljednjih pet godina kvaliteta vina iz Hercegovine i općenito s ovih prostora dosegla razinu zbog koje svi moramo biti zadovoljni. I ta vina zaista mogu na sva svjetska tržišta. Tržište Kine je ogromno za naše pojmove i svi koji uspiju probiti neki kanal do tog tržišta za dugi niz desetljeća riješit će sve svoje probleme oko izvoza – kaže prof. Kozina.
Vrhunska kvaliteta
Ilija Barbarić iz vinarije „Hercegovina Produkt“, koja je rezultat višestoljetne tradicije obitelji Barbarić u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, podsjeća da su hercegovačka vina bila najbolji izvozni proizvod bivše Jugoslavije, te da su se i prije 40 godina nalazila na policama od Kalifornije do Japana.
– Naša vina su vrhunske kvalitete, o čemu svjedoče brojna priznanja koja donosimo s najcjenjenijih sajmova vina u svijetu. Nedostaje nam kvalitetnija promocija i zajedničko djelovanje svih vinara, da pokažemo kako su naša vina puno bolja od konkurencije koja nam se nameće – ističe Barbarić.
I Andrija Vasilj iz vinarije „Podrumi Grge Vasilja” iz Međugorja siguran je da naša vina stoje uz bok europskim. No, bh. vinarima treba bolja organizacija.
– Što se tiče Kine sve je to lijepo. No, ja sam zagovornik da se više okrenemo prema regiji. Prije rata Beograd, Zagreb i drugi veliki gradovi trošili su milijune litara „žilavke“ i „blatine“. Mi smo po prirodi naslonjeni na Dubrovnik i Split i tu ima potencijala samo ako se više posvetimo – navodi Vasilj.
Marijanović: Izvoz širom svijeta
Svoju šansu u najavljenom mogućem izvozu u Kinu vide i brojni hercegovački vinari. Ta šansa bi, ističu, osim osiguranog plasmana, doprinijela još većem razvoju vinogradarstva u BiH, što bi potaklo otvaranje novih radnih mjesta i slično.
– Bh. vina se po kvaliteti mogu nositi sa svim europskim i svjetskim vinima i izvoze se u cijeli svijet. Ali, proboj na kinesko tržište za nas je više nego značajno – kaže Josip Marijanović iz vinarije „Marijanović“ kod Čitluka.
