Croatia osiguranje Mostar uspješno je završilo 2016. godinu sa višemilijunskim premijskim rastom, čiji se postotak izdvaja među društvima sa sjedištem u Federaciji BiH.
Ostvarena je dobit od 2,6 miliona KM, a u skladu sa planovima vlasnika, nastavljena je rekonstrukcija i reorganizacija poslovanja koja će, prema riječima prvog čovjeka ove kuće Ivana Luburića, u narednom razdoblju rezultirati digitalizacijom poslovanja i drugim ambicioznim potezima. Sa Luburićem smo razgovarali i o poštivanju bonus-malus sistema u okviru prodaje osiguranja automobilske odgovornosti, stagnaciji rasta životnih osiguranja, novim zakonima u osiguranju, planovima za 2017. godinu i drugim, za Croatia osiguranje i osiguravateljsku industriju značajnim temama.
Gospodine Luburiću, kako biste ocijenili poslovni rezultat Croatia osiguranja u 2016. godini?
Croatia osiguranje u Bosni i Hercegovini ostvarilo je poslovne planove za 2016. godinu u svim segmentima. Ostvareno je 46.835.397 KM premije, od čega se 39.419.352 KM odnosi na premiju neživotnih osiguranja, a 7.416.045 KM na premiju životnih osiguranja. Ukupno je isplaćeno 18.394.195 KM po obvezama za štete, od čega se 14.078.754 KM odnosi na štete iz neživotnih osiguranja, a 4.315.441 KM na štete po policama osiguranja života. U odnosu na 2015., ostvarena premija porasla je za preko 8 posto, a više od 80 posto zaračunate premije ostvaruje se kroz internu prodajnu mrežu Croatia osiguranja. Konsolidirana dobit prije poreza za 2016. godinu iznosi 2.664.651 KM. Kombinirani razmjer na dan 31. prosinca 2016. iznosio je 92,18 posto, adekvatnost kapitala neživotnih osiguranja je 176 posto, a životnih 140 posto. Pokrivenost tehničkih pričuva je 107 posto, a matematičkih 102 posto.
Nepostojanje državnih poticaja u smislu poreznih olakšica za životna osiguranja i kontinuirani pad kamatnih stopa na financijskom tržištu čine proizvode životnih osiguranja manje atraktivnima
Plasirano je 12.731.654 KM novih ulaganja, što je zalog buduće financijske snage, kvalitete i sigurnosti rješavanja odštetnih zahtjeva. Uz zahvalnost zaposlenicima na uloženom trudu, neprekidnoj podršci i sinergijama sa maticom, zadovoljni smo postignutim rezultatima.
U dijelu premijskog prihoda ostvarili ste porast od preko 10 miliona KM i imate procentualno najveći porast u odnosu na godinu ranije među društvima sa sjedištem u Federaciji. Na čemu je baziran ovaj rast premije, odnosno u kojem dijelu portfelja je naročito izražen?
Rast je ostvaren u neživotnim osiguranjima, naročito kroz grupe osiguranja kredita, nezgode, kaska, imovine i prijevoza. Kao društvo zacrtali smo strategiju strukture portfelja, te mogu reći da smo je uspješno realizirali u prethodnoj godini, a tim putem nastavljamo i u ovoj godini. Ciljani rast odnosi se na osiguranja koja nisu vezana uz motorna vozila u neživotnim osiguranjima i na nove proizvode životnih osiguranja, s obzirom na to da klasična životna osiguranja na globalnoj razini više nisu generator rasta i ne nude novu vrijednost za osiguranika kao u prijašnjim godinama, kada su prinosi na ulaganja bili na većim razinama. Iako smo lani ostvarili pad premijskog prihoda AO, kao posljedicu razvoja konkurencije na pojedinim tržištima, zadovoljni smo dinamikom ostvarenja u internoj prodajnoj mreži i u vrstama osiguranja koja nam generiraju visoku profitabilnost, a efekti te strategije očituju se i u cjelokupnom rezultatu za prošlu godinu.
Koje su glavne stavke planova za postojeću godinu i kako procjenjujete rezultat ostvaren u prva dva mjeseca 2017. godine?
U poslovnu 2017. zakoračili smo sa ambicioznim planovima i očekivanjima. Kompletna rekonstrukcija u društvu, započeta reorganizacijom poslovanja, nastavit će se u narednom razdoblju digitalizacijom. Prepoznavajući tržišne niše i koristeći sinergije sa maticom, razvijeni su novi proizvodi, jedinstveni na tržištu, kao što su Best Doctors i Krug života, a uskoro slijede i drugi proizvodi. Police autoodgovornosti oplemenjene su novim proizvodom Zaštite bonusa, a uskoro će se u ponudi naći i nova dodatna osiguranja.
U prva dva mjeseca ostvarili smo 6.699.098 KM premije. Evidentan je pad broja polica AO početkom 2017. godine kod većine tržišnih aktera. Croatia osiguranje BiH, uz podršku vlasnika, fokusirano je na dugoročan razvoj kompanije kroz strateške inicijative: razvoj i širenje interne prodajne mreže, ali i ostalih kanala prodaje, digitalizaciju poslovanja i redizajn postojećih i razvoj novih proizvoda koji nam osiguravaju specifične tržišne niše.
Zainteresirani smo i za akvizicije i strateška partnerstva. Naši ljudi naš su najvrjedniji interni resurs, te veliku energiju polažemo na daljnje podizanje kvalitete ljudskih potencijala. Kroz strukturiran pristup razvoju svakog segmenta, uz moderne i kvalitetne proizvode, financijsku stabilnost i snagu koja nas odlikuje, želimo postići nastavak dugoročnog povjerenja dosadašnjih klijenata i prepoznatljivost naše vrijednosti.
Svaka nova konkurencija je dobrodošla ako doprinosi razvoju tržišta, koje se ogleda u porastu nove vrijednosti, u rastu vrsta osiguranja, novih kanala prodaje i privlačenju klijenata kvalitetom usluge
Dodatni zalog budućem uspjehu je i činjenica da Croatia osiguranje posluje u Bosni i Hercegovini od kraja 19. stoljeća, te smo snagom brenda duboko ukorijenjeni u društvo. Uz veliku zahvalnost generacijama koje su stvarale brend prethodnih 130 godina, na nama je da na tim temeljima stvaramo novo, dinamično, moderno osiguravajuće društvo i da smo društveno odgovorni partner zajednici.
Kako komentirate kretanja na tržištu u 2016. godini? Porast ukupne premije iznosio je 6,4 posto, čime je nadmašen prošlogodišnji porast od oko 4 posto?
Evidentan je rast tržišta u kontinuitetu, čak i u godinama opće globalne financijske krize. Ali je pitanje da li se tržište razvija ili samo raste. Ukupni rast je generiran u grupama osiguranja koja su uvjetovana bilo zakonskim okvirom (AO) bilo segmentom vezanim uz kreditnu aktivnost banaka (osiguranje kredita ili životnim osiguranjima vezanim uz kreditne plasmane). Stava smo u Croatia osiguranju da je dugoročni razvoj bitniji faktor od kratkoročnog rasta, ukoliko se želite etablirati kao ozbiljna financijska institucija. To je zalog buduće snage osiguravajućih društava, a siguran sam da svi skupa u Bosni i Hercegovini nismo ostvarili ni približne potencijale, te se na tragu toga okrećemo razvoju vlastitih kadrova i sustava, modernih proizvoda i educiranju te podizanju svijesti građana o potrebi zaštite svog života, zdravlja i imovine.
Da li je poštivanje bonus-malus sistema u okviru prodaje osiguranja automobilske odgovornosti dovelo do značajnijeg poboljšanja situacije na tržištu osiguranja AO i postoje li mjere koje bi mogle dodatno uticati na to da se prodaja osiguranja čiji premijski prihod čini polovicu ukupne premije, prestane biti poligon nelojalne konkurencije među društvima?
Nesporno je da je konačno dosegnuta kritična masa dobre volje svih relevantnih strana da se uredi segment tržišta autoodgovornosti, te je uvođenje bonus-malus sustava jedan od bitnih koraka na tome putu. Sigurno je da je primjena bonus-malus sustava bila uzrok za značajan porast premijskog prihoda autoodgovornosti na tržištu, te je multiplikativno pozitivno djelovala i na ostale segmente poslovanja osiguravajućih društava.
Dugoročno kao industrija zajednički trebamo poraditi na podizanju kvalitete u vanjskoj prodajnoj mreži, naročito kroz sustave edukacija i licenciranja
Smatramo da bi jedinstvena informatička platforma sa uključenom knjigom štetnika za provođenje bonus-malus sustava za police AO bio još jedan značajan iskorak, naročito ako bi uključivala i uvezan sustav plaćanja premija.
Jedan od mogućih modela je donošenje podzakonskog akta koji uređuje ovu problematiku na način da premija osiguranja mora biti plaćena isključivo sa računa osiguranika ili posrednika pri registraciji motornih vozila (ne i posrednika u osiguranju) na račun osiguravatelja, te da Odjeli administracije u Ministarstvima unutrašnjih poslova isključivo prihvaćaju samo taj model pri registraciji motornih vozila.
Očigledno je da životna osiguranja nakon višegodišnjeg značajnog porasta stagniraju. Da li je ta činjenica posljedica slabog napretka u podizanju životnog standarda u BiH te povezane nemogućnosti da se dio sredstava usmjerava u životna osiguranja ili značajniji utjecaj ima to što je postojeći koncept prodaje životnih osiguranja u krizi i u svijetu?
I jedan i drugi razlog imaju utjecaj na stagnaciju rasta životnih osiguranja, ali nažalost postoje i drugi razlozi, kao što su niska osviještenost stanovništva o potrebi ulaganja za treću životnu dob – jer sustav mirovina na generacijskoj solidarnosti već odavno nema perspektivu. Nepostojanje državnih poticaja u smislu poreznih olakšica za životna osiguranja i kontinuirani pad kamatnih stopa na financijskom tržištu čine proizvode životnih osiguranja manje atraktivnima.
I brojni drugi razlozi su tu, međutim smatramo da za životna osiguranja ipak postoji značajan potencijal na tržištu BiH. Također smo uvjereni da su proizvodi životnih osiguranja svakako dobar izbor za klijente, ali za očekivati je i da će tržište vremenom modificirati postojeće proizvode životnih osiguranja.
Što očekujete od primjene novog Zakona o osiguranju u F BiH? Da li on donosi približavanje pravnom okviru EU ili su u pitanju više formalne promjene koje neće suštinski izmijeniti konkurentske odnose i tržišno ponašanje?
Svakako je novi zakonski okvir iskorak u odnosu na prijašnji, iako smatramo da je zakonodavac u pripremu nacrta trebao više uključiti same aktere iz industrije osiguranja u koordinaciji sa nadzornim tijelom. Jedni smo od društava koja posluju u BiH, a slijedom vlasničkih struktura već smo podložni EU regulativi i standardima Solventnosti II, tako da možemo reći da EU standardi poslovanja u određenim segmentima i društvima već “žive” u BiH.
Evidentan je rast tržišta u kontinuitetu, čak i u godinama opće globalne financijske krize. Ali je pitanje da li se tržište razvija ili samo raste
Svi zajedno trebamo ozbiljno poraditi na harmonizaciji zakonskog okvira entitetskih tržišta kako bismo našim građanima omogućili jedinstven standard poslovanja osiguravajućih društava u BiH, neovisno o entitetskim razgraničenjima.
Kapitalni zahtjevi u novom Zakonu o osiguranju u F BiH su povećani (poduplani), pa možemo očekivati da će u narednim godinama doći do određenog preslagivanja tržišta, a što je odlika cjelokupnoga financijskog tržišta u regiji.
U prošloj godini umjesto očekivanih preuzimanja, spajanja i generalno smanjenja broja društava u oba entiteta, osnovana su nova društva za osiguranje. Kako komentirate ovakvu fragmentiranost tržišta i inače, značajan broj subjekata koji učestvuju u poslovima vezanim za posredovanje u osiguranju?
Smatramo da je svaka nova konkurencija dobrodošla ako doprinosi razvoju tržišta. Razvoj tržišta u trenutku ulaska novih aktera bi se trebao ogledati u porastu nove vrijednosti na tržištu, u rastu novih vrsta osiguranja, novih ili drugačijih kanala prodaje i privlačenja klijenata novim proizvodima i kvalitetom usluge, ukoliko se strateški odrede za dugoročnost poslovanja.
Naravno uvažavamo i činjenicu da su strategije poslovanja legalno i legitimno utemeljene odrednicama vlasničkih struktura u pogledu željenih prinosa na uloženi kapital, ali na svima nama je odgovornost prema svim stakeholderima uključenima u procese tržišta.
Fragmentiranost tržišta je evidentna u autoodgovornosti, dok je u dobroj mjeri koncentrirana u drugim vrstama osiguranja. Iako kao društvo imamo suradnju sa više zastupnika u osiguranju, većinu svojega portfelja ostvarujemo kroz internu prodajnu mrežu. Dugoročno smatramo da zajednički na razini industrije trebamo poraditi na podizanju kvalitete u vanjskoj prodajnoj mreži, naročito kroz sustave edukacija i licenciranja, bilo da će biti organizirano kod nadzornog tijela ili drugdje.
Primjetni su pokušaji vlasti u Federaciji da u okvirima tzv. reformske agende kroz donošenje zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima te izmjene zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kao i određene reforme zdravstvenog sistema, utiču na sve težu situaciju u dijelu punjenja fondova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Kako vi vidite ulogu osiguravajuće industrije u ovom segmentu, a posebno poziciju Croatia osiguranja, te što u tom smislu znači i pruža vaša usluga Best Doctors plus?
Problem funkcioniranja mirovinskog sustava nije samo u Bosni i Hercegovini. Demografska kretanja već dugi period ukazuju da stanovništvo na ovim prostorima generalno stari. Stope rodnosti su niske, a očekivano trajanje života se produljuje. Opća razina prosječnih plaća ne raste značajnije, dok troškovi života u kontinuitetu bilježe porast. Zaposlenost je niska u odnosu na okruženje, te smo svjedoci značajnog iseljavanja radne snage u potrazi za poslom ili boljim standardom u zemlje Zapadne Europe, što za posljedicu ima teško održiv mirovinski sustav. Smatramo da je donošenje zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) iskorak u pokušaju izgradnje održivog mirovinskog sustava, te svakako očekujemo da će zakonodavac u budućnosti ugraditi mehanizme za stimulaciju izdvajanja pojedinaca u DMF. Time će se doprinijeti i razvoju tržišta osiguranja kroz posebna rentna osiguranja života.
Zdravstveni sustav također ima značajnih problema sa financiranjem. Smatramo da kvaliteta pojedinih ustanova ili kadra unutar sustava ne zaostaje niti malo za okruženjem ili svijetom, ali da se treba poraditi na organizaciji.
Nesporno je da je dosegnuta kritična masa dobre volje da se uredi segment tržišta autoodgovornosti, a uvođenje bonus-malus sustava jedan je od bitnih koraka na tome putu
Dugoročno proizvodi osiguravajućih društava će biti modelirani u dobroj mjeri za građane treće životne dobi, te za održavanje zdravstvenog standarda. Kroz dimenziju značajne nove vrijednosti koju želimo ponuditi tržištu za naše građane implementirali smo novi sustav usluge, zaključivši ekskluzivni ugovor sa Best Doctorsom, globalnim pružateljem usluga u pogledu zdravstvene zaštite. Best Doctors Plus polica omogućuje drugo liječničko mišljenje najboljih svjetskih liječnika, preporuku liječenja, ali i pokriće troškova liječenja u inozemstvu do iznosa 1.000.000 eura godišnje.
Kao osoba koja je dio pregovaračkog tima ispred osiguravatelja u vezi kolektivnog ugovora za grupaciju finansija u F BiH, možete li nam prenijeti vaša očekivanja u kojem pravcu bi mogao ići eventualni dogovor, imajući u vidu interese osiguravateljske industrije, kako poslodavaca tako i uposlenika?
Pregovarački tim je kroz višemjesečne aktivnosti odradio značajan posao u pogledu izmjena i dopuna prijedloga granskog kolektivnog ugovora (GKU) te njegovo usklađivanje sa standardima Općeg kolektivnog ugovora i novog Zakona o radu, a i partikularno sa interesima zaposlenika u financijama. Smatram da prijedlog novog GKU-a nudi više standarde u odnosu na prijašnji te da smo sa predstavnicima relevantnih sindikata u konstruktivnim raspravama postigli suglasje oko najvećeg broja odrednica GKU-a. Naravno, svima uključenima bio je cilj optimiziranje svih elemenata koji GKU zaposlenima u grani financija nudi s jedne strane, ali i uvažavanje posebnosti industrija i ograničenja kapaciteta poslodavaca s druge strane, kako bi došli do razine koja je realna, provediva i održiva.
Kao dio pregovaračkog tima, cilj mi je bio homogenizirati osiguravajuća društva, članice Udruženja, u pogledu bitnih odrednica sustava kompenzacija koje su uključene u prijedlog GKU-a, a kojim se uvažavaju posebnosti sustava nagrađivanja u osiguravajućim društvima u odnosu na druge poslodavce u grani financija.
Očekujemo daljnje aktivnosti oko zaključenja GKU-a kako bi i poslodavci i zaposlenici postigli standard u pogledu nagrađivanja i prava, što je neupitno da zaslužuje grana financija s obzirom na značajan utjecaj za stvaranje nove vrijednosti u državi i društvu.
